DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Količine oborina u mm za razdoblje 16. VII. 1953. do 15. VIII. 1953 i 16. VII. 1954. do 15. VIII. 1954. Tab. 3 Dubrovnik Vela luka Metković Split Zadar Razdoblj e broj kišnih dana palo kiše broj kišnih dana palo kiše broj kišnih dana palo kiše broj kišnih dana palo kiše broj kišnih dana palo kiše 16-31 . VII. 1953. 1 2,0 1 0,2 0 0 1 0,2 1 3,1 1 — 15. VIII. 1953. 2 4,8 2 34,2 1 32,7 2 11.2 2 20,2 Ukupno : 3 6,8 3 34,4 1 32,7 3 11,4 3 23,3 16—31. VII. 1954. 0 0 1 0,7 0 0 1 1,1 2 14,3 1—15. VIII. 1954. 0 0 0 0 0 0 0 0 1 4,1 Ukupno: 0 0 1 0,7 0 0 1 1,1 3 18,4 I kad konstatacija, da makija za vrijeme ljetne suše ne vegetira ne bi bila točna, nastaje pitanje, da li se sječom makije u razdoblju od 16. VII. do 15. VIIL, a u doba smanjenog vegetiranja, počinja biljci veće štete od one kad se sječa vrši u septembru i oktobru, kad je u punoj vegetaciji. Mišljenja smo, da je šteta u prvom slučaju svakako manja. Iz tih razloga trebalo bi zabraniti svaku sječu u mjesecu martu. U slučaju kišovitog ljeta, ljetne bi sječe trebalo zabraniti, jer se u tom slučaju vegetiranje makijene prekida. Upravitelji šumarija trebali bi tražiti ; od narodnih vlasti, da se za tu godinu izda zabrana i ne dozvoli ljetna sječa. Istina je, da vegetacijski period i doba mirovanja ne nastupaju istovremeno u svim predjelima i u svim geografskim širinama. Međutim, mišljenja smo, da je naš prijedlog, iako možda nedovoljno točan, ipak bolji od dosadašnje prakse. Napominjemo, da su svojedobno neki šumarski stručnjaci prakticirali negdje neprekidnu sječu makije počam od 15. VIII. do konca mjeseca februara. Priznajemo, da su klimatske prilike u ljetnom sječnom periodu veoma nepovoljne za posječene žive panjeve, ali te prilike u pravilu kratko traju. Bojazan da bi se posječeni živi panjevi posušili nije opravdana. Brojne sječe makije, koje se vrše ljeti za paljenje vapnenica (klačina) dokazale su, da taj strah nije opravdan. Početkom ekvinokcijalnih kiša i uz još prilično visoke dnevne temperature, posječeni panjevi bujno tjeraju. U mediteranskoj oblasti Dalmacije glavne su poljoprivrede grane vinogradarstvo i maslinarstvo. Berba grožđa počinje u septembru, a radovi oko novog vina traju još u oktobru. Odmah zatim počinje berba i prerada maslina, koja prema urodu traje dulje ili kraće. Početkom vegetacije, t. j . |