DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 35 <-- 35 --> PDF |
nije jest, da se kod toga zapravo i ne radi o samome vremenu sječe, već o vremenu neposredno iza sječe«. Radi komparacije navodimo i istraživanja sovjetskih naučenjaka, prema čijim istraživanjima bora i breze, te breze i jasike, sadržaj vlage najmanji je u mjesecima julu i augustu (cit. po Ugrenoviću op. cit. pod 5, str. 115). U jednom mojem ranijem članku (6, str. 1—7) ukazao sam na doba, kad se uobičavaju sjeći pojedine vrste drveća, a koje se upotrebljavaju u dalmatinskoj brodogradnji. Tom prilikom ukazao sam na običaj, da se borovi, listopadne i zimzelene listače uglavnom sijeku u XII., I. i II. mjesecu, odnosno »između gospa«, t. j . između 15. VIII. i 8. IX. Iz toga se vidi, da je ljetni rok sječe običnna praksa pomakla malo unaprijed, a to po mom mišljenju nije potpuno i svagda ispravno, obzirom na mogućnost jedne jače kiše u to doba, koja može probuditi vegetaciju. Drvo za brodogradnju se ponajviše upotrebljava odmah nakon sječe, te je ili u stalnom kontaktu s morskom vodom, ili se premazuje katranom i raznim bojama, te ovakvo i u gore spomenuto doba sječeno drvo traje vrlo dugo. Isto tako vrlo dugo traje i drvo, bez obzira kad je sječeno, ako se upotrebljava za krovne konstrukcije u seoskim kuhinjama sa otvorenim ognjištem. Tu ga dim i čađa vanredno dobro impregniraju. Kako je s trajnošću građevnog i sitnog tehničkog drva za ostale upotrebe, nemamo nikakvih sigurnih podataka. Ako je gornja tvrdnja prof. Ugrenovića ispravna, u što ne sumnjamo, onda i u tom pogledu u ljetnom perijodu sječeno drvo ima uslova da se prosuši i da iz tih razloga traje isto toliko, koliko i ono sječeno zimi. Važno je u tom slučaju samo sačuvati neoslabljenima žive panj eve onih vrsta, koje tjeraju iz panja. Prema tome i građevno drvo, bilo četinjača ili listopadnih i zimzelenih listača, moglo bi se dozvoliti sjeći u ljetnom sječnom periodu i u onome zimskom, koji se mora stegnuti na svega 3 mjeseca, jer i listopadne listače izgube potpuno list u ovoj oblasti tek u mjesecu novembru ili početkom decembra. Ovaj članak ne bi bio putpun, ako ne bi rekli nešto o proredama i čišćenju. Proredama se ponajviše privremeno prekida sklop sastojine. Po čl. 26. Zakona o šumama prorede bi se mogle vršiti počam od VI. mjeseca, a ako bi se držali našeg prijedloga, onda od V. mjeseca i od polovine X. unaprijed. Ni jedan ni drugi rok za prorede na Kršu u mediteranskoj zoni Dalmacije ne smatramo povoljnim. Rekli smo, da se proredom proređuje sastojina. Prema tome, bilo bi veoma opasno i nestručno uklanjati bilo1 kakvu nadzemnu floru iz gustog sklopa u doba kad se naglo povećavaju: isušivanje tla, maksimalne temperature, insolacija, a apsolutna i relativna vlaga pada; jednom riječju za vrijeme suše. Jesenski rok od polovine mjeseca oktobra mogao bj se usvojiti. Međutim pošto su i prorede jedna vrsta sječe, kod koje se može dobiti i tehničkog materijala (nan pr. kolje), to bi bilo bolje i prorede vršiti samo u mjesecima XII., I. i II. Za čišćenje mlađika vrijedi isto što je rečeno i za prorede. Kod nas se pod čišćenjem razumijeva više uklanjanje suvišnih izbojaka ili grana, nego uklanjanje nepoželjnih vrsta, pa obzirom na to, taj rad ne bi trebalo vršiti u doba vegetacije, već u doba zimskog mirovanja u XII., I. i II. |