DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 37 <-- 37 --> PDF |
NEKI PODACI O UZGAJANJU ŠUMA U FRANCUSKOJ Ing. Ivo Dekanić Uvod S S vojom izrekom: »imitirati prirodu i pospješiti njena djela treba biti osnovna smjernica uzgajivača«, dao je čuveni francuski šumar Parad e najbolji putokaz, kojim se treba rukovoditi kod uzgajanja šuma. Bogata šumarska tradicija, mnoge specifičnosti i različitosti utjecale su na razvoj šumarstva u Francuskoj. Klimatske prilike od područja Mediterana, preko brežuljkastih terena, pa sve do visokih područja u Alpama i Pirinejima, u mnogome su istovjetne s našima. Francuske metode uzgajanja šuma slabo su poznate kod nas zbog pomanjkanja obimnijih djela iz uzgajanja šuma. Francusko šumarstvo opisao je u nizu člianaka u »Šumarskom listu« P e r r i n (1932), a metode francuskog uređivanja šuma Manojlovi ć (1926) i Klepa c (1952). Obzirom da je prošlo mnogo vremena, što je općenito piisano o francuskom šumarstvu, smatram, da će našu šumarsku javnost interesirati neki opći principi i detalji iz francuskog uzgajanja šuma, jer ćemo na taj način upotpuniiti naše znanje i upoznati se s radom i iskustvima francuskih šumara. Oni mnogo rade na terenu, te se tamo mogu najbolje upoznati njihove metode i postignuti rezultati. U ovom članku opisat ću neka svoja opažanja, koja sam stekao za vrijeme boravka u Francuskoj, kao stipendista FAO-a 1954. godine. Tom prilikom posjetio sam njihove brojne šume i šumarske institucije zahvaljujući susretljivosti i pomoći profesora uzgajanja šuma na Visokoj šumarskoj školi u Nancy-u G. Silvy -Leligoi s-a. Sa J. Povrte t-om obišao sam neke topolike i prisustvovao regionalnom kongresu o topolama. NEKOLIKO STATISTIČKIH PODATAKA O FRANCUSKOM ŠUMARSTVU Francuska ima 11,000.368 ha šuma ili cea 20% od njene ukupne površine. Od toga otpada na: 1. Državne šume 1,538.628 ha (13,98%) ; 2. Komunalne šume 2,450.395 ha (22,27%); 3. Privatne šume 7,012.345 ha (63,75%). Od ukupne površine otpada po sastavu na listače 73,7%, a na četinjače 26,3%. Od listača listopadni hrastovi su zastupani s 36,5%, bukva 10,4%, grab 6,2%, kesten 3,5%, hrast crnika 3,3%, plutnjak 0,4%. Od četinjača zastupan je primorski bor s 9,9%, obični bor 4,5%, jela 3,3%, smrča 1,8%, alepski bor 1%, ariš 0,7%, kukasti bor 0,4%, korzički crni bor 0,4%, ilirski crni bor 0,1%. Prema uzgojnim pblicima po površini otpada na regularne i preborne visoke šume 36,7%, srednje šume 35,6% i panjače 22,7%. . Iz ovih se podataka vidi, da preko polovine šumske površine zauzimaju srednje šume i panjače. Velike površine tih šuma utjecale su i na uzgojne metode u francuskom šumarstvu. Godišnja proizvodnja tehničkog drva iznosi 7—8 mil. m3 i ogrjevnog 14—15 mil. m3. Prosječni godišnji prirast po ha iznosi 2,5 m3. 315 I |