DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Panjač e su rasprostranjene u Francuskoj u krajevima s blagom klimom i na manjim nadmorskim visinama. Na zapadu i jugu Francuske ima ih najviše, a na sjeveru i sjeveroistoku daleko manje. Kako je spomenuto one zapremaju oko 23% šumske površine, što vidno utječe na nisku proizvodnju drvne mase francuskih šuma. Panjače tvore najčešće kitnjak, lužnjak, manje grab, kesten i lipa. Na području Mediterana i Submediterana čine ih crnika i medunać. Bukove panjače nalaze se u prigorju i s njima se preborno gospodarilo, t. j . sjekla su se samo ona stabla, koja su postigla određene dimenzije (taillis furete). Ovaj način gospodarenja danas se skoro potpuno napušta. Ophodnja panjača je relativno mala. Na zapadu i jugu, napose u izrazito poljoprivrednim krajevima, gdje se upotrebljava sitno ogrjevno drvo, ophodnja se kreće od 8—12 godina. U srednjem dijelu Sjeverne Francuske ona najčešće iznosi 20—30 godina. U nižim predjelima Mediterana, koji su bliže moru, vrlo je proširen na vapnenastim tlima alepski bor (Pinus halepensis Mill.) s podstojnom oštrikom (Quercus coccifera L.) Na svježijim staništima tvori alepskom boru podstojnu etažu crnika (Quercus ilex L.) koja je na padinama mediteranskih brda daleko obilnija. Uništenjem takvih šuma požarom ili prekomjernim sječama formira se na vapnenastim tlima grmolika šumska vegetacija koju Francuzi zovu garig, (Garrigue), a na silikatnim tlima takvu vegetaciju zovu makija. Na padinama mediteranskih brda s crnikom se javlja i medunac (Quercus lanuginosa Thuill.), a zatim maklen (Acer monspessulanum L.), mukinja, (Sorbus aria Cr.) crni jasen (Fraxinus ornus L.), crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) i dr. Pošumljivanje i obnova šuma umjetnim putem. Goleme površine ogoljelog zemljišta pošumljivane su od pedesetih godina prošlog stoljeća umjetnim putem. To su Landes-i u Cascogni, Sologne u dolini rijeke Loire i Centralni Masiv. Površine u Landes-ima i Sologni za |