DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
premaju oko 1 milion ha. Landes-i su podignuti pošumljivanjem primorskog bora (Pinus pinaster Sol.). To su gotovo u cijelosti monokulture. Primorski bor dobro podnosi tamošnju oceansku klimu i siromašna suha tla. U mladosti brzo prirašcuje u visinu i radi toga lako izbjegne štetan upliv korova. U dobi od 20. godina već daje rudničko drvo, a u dobi od 25 godina podesan je za smolarenje. Sva ta pošumljivanja vrše se sjetvom. Prije toga potrebno je samo spaliti travu i izvršiti grubu obradu zemljišta. Postojeće sastojine primorskog bora prirodno se pomlađuju čistom sječom u prugama. Uspjeh je obično vrlo dobar. Podrivač s traktorskom vučom u upotrebi poslije skidanja travnatog pokrova. Pouilleuse ä traction mecanique en action. Photo: G. Pagenstert Zbog oštrih zima, koje uzrokuju propadanje primorskog bora, uzgaja se na platou Sologne obični bor (Pinus silvestris L.) Kulture se osnivaju sadnjom biljaka. On raste sporije u mladosti i troškovi podizanja njegovih kultura su veći. U Centralnom Masivu uvjeti za pošumljivanje mnogo su teži zbog surove klime i skeletnih tala. U predjelu Aiougal započeta su velika pošumljivanja već početkom druge polovine devetnaestog vijeka. Zbog ekstremno suhih ljeta, radi čega propada do 50% sadnica, jedna te ista površina posumljuje se dva puta. Taj kraj bio je nekada pod šumom, a brojna stada ovaca i koza u prošlosti dovela su do nestanka tih šuma. Na lošim tlima pošumljivalo se kukastim planinskim borom (Pinus montana var. uncinata Willk.) ili korzičkim crnim borom (Pinus laricio var. corsicana Loud.) a u višim predjelima limbom (Pinus cembra L.). Korzički crni bor |