DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 45 <-- 45 --> PDF |
tate sadnja s cea 20.000 sadnica po ha. Ta količina sadnica po ha može biti manja ili veća za cea 5.000 sadnica, što ovisi o terenima i kvaliteti tla. Podizanje borovih kultura vrši se sjetvom sjemena, a još više sadnjom jednogodišnjih borovih biljaka. Ako se za sadnju upotrebljavaju starije biljke, one mnogo transpiriraju i propadaju zbog isušenja tla. Obrada tla većinom je mehanizirana. Pravljenje jamica za sadnju vrši se pomoću raznih motornih bušilica. TEHNIKA UZGAJANJA TOPOLA U modernom razvoju tehnike masivno se drvo sve više zamjenjuje materijalom od drvnih sastojaka kod raznih konstrukcija, alata, pa čak i kod izrade pokućtva. Međutim upotreba drva osvaja nova područja. Razvila se industrija vezanih ploča, lake ambalaže, drvnih vlakanaca, a napose industrija papira, za koju trebaju goleme mase drva. Može se reći, da je drvo zauzelo važno mjesto u modernoj kemijskoj industriji. Ovakav razvoj tehnike ukazuje na veliki interes za što´ bržom proizvodnjom drvne mase. Jedno od rješenja za uzgoj vrsta brzog rasta daju topole. S druge strane topole se uglavnom uzgajaju na takvim terenima, koji se ne mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (plavljeni tereni uz rijeke i potoke, tereni uz puteve, kanale i t. d.). Ovo je uočeno u Francuskoj prije dugo vremena, i Francuzi su pristupili uzgoju topola na širokoj osnovi. Kod uzgoja topola u Francuskoj naročito se obraća pažnja na izbo r tla, izbor podesnih topola, način i gustoću sadnje, te uzdržavanje i njegu kultura. Tlo treba da je dovoljno duboko, lako, porozno, svježe i ocjedito. Treba da ima dovoljno vode, ali da ona ne stagnira. Idealni tereni su uz rijeke, s aluvijalnim nanosima najmanje 1—2m debljine. Periodičke poplave su vrlo povoljne, jer talože mulj bogat hranivima. Topole uspijevaju i na kompaktnijim tlima. U tom slučaju nivo podzemne vode ljeti može pasti dosta nisko. Na tim terenima je prirast mnogo slabiji, a rentabilitet u tom slučaju dolazi u pitanje. Topole se ne sade na tresetnim i nedreniranim tlima, jer se korijenje zagušuje zbog pomanjkanja kisika koji apsorbiraju organske materije u tresetištu. Ne sade se ni na jkompaktnim tlima, a i sto tako ni na nehomogenim tlima, koja dolaze na 0.5—lm dubine, jer se korijenje ne može dublje razvijati i doprijeti do najniže vode. Jasno, da razne topole imaju različite zahtjeve, ali općenito u gornjim okvirima. Populus euramericana f. robusta može se uzgajati na relativno suhom tlu, koje ne odgovara na pr. za P. e. f. serotina. Kod izbora topole važna je pored svojstva tla i klima. Tako P. e» f. virginiana podnosi hladniju klimu, dok je P. deltoides f. carolinensis osjetljiva na zimu. P. e. f. robusta obično se ne uzgaja radi krhkosti krošnje u krajevima, gdje đuvaju jaki vjetrovi, dok će se na pr. uzgajati tamo, gdje rak napada P. e. f. regenerata a nju ne. Redovno se odabire takva topola, koja će imati veliki prirast i dati drvo dobre kvalitete. Znači, treba voditi računa i o kvaliteti drva, a ne samo o proizvodnji drvne mase. P. e. f. robusta ima pravno a P. e. f. virginiana ima krivo deblo. Međutim u Francuskoj se P. e. f. robusta manje upotrebljava za ljuštenje. Kod uzgoja topola od velike je važnosti njihov odnos prema staništu. |