DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Kod osnivanja topolika dokazano je eksperimentima, da sadnju treba izvršiti isključivo sadnicama uzgojenim iz reznica, a nikako direktno reznicama. Sadnice se uzgajaju u rasadnicima i sade se na određenim terenima u dobi od 2—3 godine. Ta su stabalca visoka 3—4 m. Da se dobije što bolje razvijen korjenov sistem, upotrebljava se za sadnju sadnica, koja ima 2-god. korijen i 1-god. izbojak. Na vlažnijim tlima može se upotrebiti za sadnju topola motka. Takav način sadnje također daje dobre rezultate. Poželjno je, da se oko zasađene topole napravi humak najmanje 40 cm promjera i isto toliko visine. On ima svrhu, da zaštiti sadnicu od rasklimavanja vjetrom, da omogući razvoj korijenja izvan nivoa podzemne vode i u što prozračnijem tlu, da umanji konkurenciju korova i da ljeti sprečava isušenje tla oko korijenja. Za vrijeme prvih godina dobro je odstranjivati korov i okopati tlo. Okapanje ima za svrhu prekidanje kapilara. Na taj se način sprečava isparivanje vode iz tla. Gdje postoji opasnost oštećenja od divljači ili od stoke, sadnice se ograđuju mrežastom žicom. Jedno od najhitnijih pitanja kod sadnje je razmak između stabalaca. Topole imaju veliki zahtjev na prostor, t. j . oko 50 m2 najmanje, ako se žele postići dimenzije, koje daju maksimalnu vrijednost topolo vine. Znači, da bi se po ha maksimalno sadilo 200 sadnica. Ovome bi odgovarao razmak 7 X 7 m i veći. Pokusima je ustanovljeno, da se kod sadnje 400 sadnica po ha prirast umanjuje poslije desete godine. Naravno da takva sadnja stoji i dvostruko više. U dolini Marne gdje »Virginiana« ima veći prirast od »robuste«, »robusta« sađena u razmacima 8 X 8 m ima prsni promjer u 21. godini 47,8 cm, a »virginiana« sađena u razmacima 7 X 7 m, a istom starošću ima prsni promjer 44,7 cm. Drvna masa po ha približno je ista, ali vrijednost drvne mase veća je kod sadnje u većim razmacima, jer kod takve se sadnje dobije tehničko drvo jačih dimenzija. Napose je podesan veći razmak kod osnivanja kultura duže ophodnje. Kod sadnje u liniji duž rijeke, potoka, granica, pašnjaka, puteva i si. razmak može biti i manji, ali ne smije biti ispod 5 m. Unošenjem topola u sastojine jasena i brijesta poboljšava se vriejdnost takvih sastojina. Na bogatim tlima među redove topola sadi se joha kao podstojna etaža, koja ima svrhu da poboljša tlo i utječe na prirodno čišćenje od grana. Eksperimenti i iskustva pokazali su, da je obrada tla rentabilna u prvim godinama postojanja kulture, bilo na cijeloj površini, bilo oko svake topole s približnim promjerom projekcije krošnje. Nedaleko Noyon-a na pokusnim plohama tvornice žigica iz Saintines-a, gdje su sađene P. e. f. regenerata, P. e. f.robusta i P. đeltoides f. virginiana u razmacima 7.X 5 m, a tlo je obrađivao na cijeloj površini, postignute su slijedeće prosj ečne dimenzij e: Dob 5 godina (1951. god.) srednji prsni promjer 10,7 cm Dob 6 godina (1952. god.) srednji prsni promjer 12,8 cm Dob 7 godina (1953. god.) srednji prsni promjer 15,0 cm Na neobrađivanom tlu iste topole imale su slijedeće promjere: Dob 5 godina (1951. god.) srednji prsni promjer 8,0 cm Dob 6 godina (1952. god.) srednji prsni promjer 10,0 cm Dob 7 godina (1953. god.) srednji prsni promjer 12,2 cm |