DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 5 <-- 5 --> PDF |
topolovim motkama. Na slabim staništima taj način nije uspjevao, pa se je prešlo na uzgoj s pomoću reznica. Danas većina uzgajača topola ovu metodu doduše spominju, ali su mišljenja o njoj različita, a dijelom i negativna. Mülle r (5) navodi, da je ona uporabiva za poplavna područja, pašnjake i aleje, ali smatra da je uspješna samo na odgovarajućim staništima kod pravilne sadnje i ako je sorta dobra. Wettstei n (9) smatra, da bi ta metoda, koja zahtijeva više njege, došla u obzir na poplavnim područjima, kao i tamo gdje postoji opasnost od leda. Lück e (3) opisuje prednosti i mane te metode, a zaključuje da joj mane pretežu, i da sadnja motaka ne bi dolazila u obzir za širu upotrebu. Pourte t (8) napominje sadnju motaka i navodi, da se one mogu saditi samo na vrlo svježim tlima. Prema engleskom naputku iz 194,9. god. (1), sadnja topolovih motaka može doći u obzir samo na vlažnim mjestima. On drži vjerojatnim da sadnja ožiljenih reznica ima prednost pred sadnjom motaka. Piccarol o (1948) napominje, da se je u Italiji u pravilno osnivanim nasadima topola, odavno odustalo od sadnje motaka i da bi se ona mogla preporučiti samo na terenima, koji su za vrijeme sadnje vrlo vlažni. Prema provedenim holandskim ispitivanjima i iskustvima, topolove motke duboko posađene na mekanim i rahlim tlima su čvršće. No u prve tri godine one imaju slabiji prirast. Procenat ugibanja kod zasađenih motaka veći je nego kod posađenih korjenjaka. Konačni zaključak bio je, da sadnja motaka nema prednosti pred korjenjacima. Prednost i sadnje topolovih motaka su slijedeće: 1. Zbog velike visine izbojka (3—7 m) omogućena je sadnja i na terenima s dubokim poplavama, ili s vrlo visokim grmljem. Zbog veće visine nasadi su sigurniji od oštećivanja stokom. 2. Zbog duboko usađenog donjeg dijela i duboko i jako razvijenog korijenja motke su na mekim tlima otpornije prema djelovanju vjetra ili poplavne vode. 3. Motke su s obzirom na visinu jeftinije od višegodišnjih korjenjaka, kojih uzgoj u rasadniku zahtijeva veće troškove. 4. Motke su prikladne za brzo zazelenjivanje površine visokim stablima. 5. Zbog veće sadržine motke imadu veće količine rezervnih tvari i vlage. Man e sadnje topola motkama jesu: 1. Veliki prerez na dnu motke, koji teže i duže zarašćuje, a izvrgnut je opasnosti infekcije. To je zapravo najteža i glavna mana te metode. 2. Zbog velike dužine i razmjerno velike površine kore motka je jače izvrgnuta djelovanju vjetra i isušivanju. Nastupi li proljetna ili rana ljetna suša prije nego se razvio dovoljan korijenov sistem, dolazi lako do ugibanja motke. Ta metoda je stoga potpuno nesigurna na staništima, koja su ljeti oskudna ili nestalna na vlazi u tlu. Većina uzgajača topola, spominje sadnju motaka topola, ali je ne preporučuju kao najbolju ili standardnu metodu. II. Naše pokusne nasade topolovih motaka osnovali smo na području Donje Podravine. Kao što je napomenuto, oni su imali orijentacionu svrhu, a ne komparativnu. Kod tih nasada primijenili smo ujedno i jedan novi način sadnje, kojim smo htjeli postići, da se duboka jama lakše i brže iskopa i da |