DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 52 <-- 52 --> PDF |
U Arboretumu ispituju se razni načini sabiranja i spremanja sjemenja, jer tu postoji ogroman broj vrsta drveća i grmlja. Sjeme se sabire pomoću raznih penjalica i posebnih ljestava za sabiranje sjemenja. Za trušenje sjemenja postoji mala trušnica. Godine 1951. sagrađena je u Arboretumu hladna komora za konzerviranje sjemenja, u kojoj se podržava stalna temperatura od + 4° C. Jelovo sjeme, koje razmjerno brzo gubi klijavost, čuvano u hladnoj komori kod konstantne temperature od + 4° C za vrijeme od godine dana, dalo je kod sjetve u rasadniku vrlo dobre rezultate. U Arboretumu postoji rasadnik, u kojem se gotovo svi radovi provode putem mehanizacije. Korov se uništava herbicidima. Za uzgoj sadnica rijetkih vrsta (na pr. eukalipta) postoje posebne instalacije, kao što su staklenici, posebni lonci za uzgoj i presadnju sadnica, zasjenjivači i t. d. U posebnom stakleniku vrše se eksperimenti vegetativnog razmnažanja elitnih stabala četinjača putem cijepljenja i reznica. Ispitivanja se vrše s Picea excelsa, Pseudotsuga taxifolia var. viridis, Abies grandis, Abies Nordmanniana, Abies, cephalonica, Pinus nigra var. calabrica, Sequoia sempervirens i dr. Za ožiljavanje upotrebljavaju se vršni izbojci cea 10 cm dugi. Prije stavljanja u zemlju izbojci se namaču u kemijskim otopinama, da se izazove tjeranje žilica. Vegetativnim razmnažanjem elitnih stabala, bilo zakorjenjivanjem reznica ili cijepljenjem, treba da se dobiju stabla istih genetskih svojstava kao njihov roditelj. Međutim ovaj način razmnažanja moći će se primijeniti u šumarstvu tek onda, kada se dobiju sigurni rezultati za normalan oblik i rast u dužem periodu života. ŠUMSKI FOND Zakonom od 1946. godine osnovan je Nacionalni šumski fond (Le Fonds Forestier National). Potrebna sredstva za fond dobivaju se minimalnim taksama na Sortimente dobivene eksploatacijom šuma i na taksama za pilanske produkte. Šumski fond služi: 1. Za podmirenje troškova obnove šuma putem pošumljivanja. Planom je predviđeno posumljivanje 3—4 miliona ha zemljišta. U prvom periodu od 20—30 godina predviđa se posumljivanje devastiranih površina, uzrokovanih kalamitetima i prekomjernim sječama (700.000 ha), poboljšanje sastava loših panjača, unošenjem vrijednih vrsta drveća (800.000 ha), posumljivanje napuštenih zemljišta (400.000 ha) i podizanje topolika u dolinama rijeka, uz vodotoke i puteve (100.000ha). Godišnji plan iznosi 70—100.000 ha. Posumljivanje ostalih područja predviđeno je u drugom periodu. 2. Za intenziviranje šumskog gospodarenja izgradnjom cesta za prorjeđivanje sastojina na teško pristupačnim terenima i mehanizacijom raznih radova u šumarstvu. 3. Za zaštitu šuma od požara, insekata i raznih bolesti. 4. Za čuvanje proizvodnosti šuma. Šumskim fondom mogu se koristiti sve kategorije vlasnika šuma. Pomoć se sastoji u slijedećem: |