DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 55     <-- 55 -->        PDF

PRILOG IZUČAVANJU AEROBNIH BAKTERIJA U BILJNIM
ASOCIJACIJAMA FAGETUM ABIETETOSUM I BLECHNO ABIETUM


GORSKOG KOTARA
Lupret ing. Marija, asistent Zavoda za mikrobiologiju, Polj.^sum. fakultetu u Zagrebu


Uvod


N
N
auka o biljnim zajednicama je mlada botanička nauka, pa su i istraživanja
mikroflore pojedinih biljnih zajednica novijeg datuma,. 0 takvim
istraživanjima nalazimo u literaturi vrlo malo podataka. Koliko nam je
poznato, jedini su se Sillinger i F. Petru (10) bavili istraživanjem mikroflore
šumskih zajednica u slovačkim šumama, dok su ostali istraživači
istraživali šumska i poljoprivredna tla uglavnom bez obzira na biljne zajednice.


Naša istraživanja mikroflore šumskih asocijacija Fagetum abietetosum
i Blechno-abietum u vezi su s tipološkim kartiranjem Risnjaka (Gorski
Kotar) pod rukovodstvom prof. I. Horvata. Dosadašnji rezultati mogu
dati samo grubi uvid o mikrobiološkim karakteristikama navedenih asocijacija,
jer obrađuju i obuhvataju samo jednu grupu mikroorganizama, a
to aerobn e bakterije, pa je potrebno da ih dalja istraživanja upotpune
i usavrše. To je potrebno s tim više, što su uzorci uzimani samo u jednoj
sezoni.


Svrha je bila, da se ustanove mikrorbiološke karakteristike spomenutih
biljnih zajednica.


Poznato je, da se pojedine biljne asocijacije razlikuju među sobom po
florističkom sastavu, po matičnom supstratu, fizikalno-kemijskini svojstvima
tla, te po nizu ostalih osebina, pa treba pretpostaviti, da među
njima postoje biološke razlike obzirom na broj mikroorganizama, fiziološke
grupe mikroorganizama, te razlike u intenzitetu pojedinih mikrobioloških
procesa. Sa praktičnog stanovišta potrebno je, da se ispitaju mikrobiološki
procesi, koji kako je poznato imaju veliki utjecaj ne samo na prirodu samog
šumskog tla, već na održanje i ishranu šume kao cjeline. Poznavanjem tih
procesa moglo bi se u nekim prilikama utjecati i na tok procesa, te neke
šumsko-tehničke mjere voditi u povoljnom pravcu.


METODA RADA


Kako je već naprijed spomenuto istraživane biljne asocijacije nalaze se
u Gorskom Kotaru u sklopu masiva Risnjaka. Odabrali smo za istraživanja
dvije značajne šume Gorskog Kotara u kojima doduše dominira jela, ali se
one bitno razlikuju u životnim prilikama. Temeljna razlika je kemijski
sastav tla. Asocijacija Fagetum abietetosum nalazi se na plitkoj vapnenastoj
i dolomitnoj podlozi kod koje pH iznosi oko 6.4 (pH povoljan za raz-»
mnažanje većine vrsta bakterija), a asocijacija Blechno-abietum nalazi se
na silikatnoj podlozi, te je pH veoma nizak (pH oko 4,1), što vidno pokazuju
brojni acidofilni elementi zajednice. Zasićenost adsor^cijskog kompleksa
iznosi manje od 3 % (Horvat) . Takav nizak pH povoljniji je za
razmnažanje gljiva, koje su poznate kao acidofilni mikroorganizmi. Bilo je
stoga zanimljivo, da se utvrdi i u ovom slučaju, kakve su razlike u njihovoj