DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
motka u njoj bude bolje učvršćena spram vladaj ućeg vjetra. To smo riješili na taj način, da smo motke sadili u jedan kut duge a uske i duboke jame, koja je bila iskopana sa kosim dnom, i koju smo nazvali »kosom jamom«. Ona se kopa tako, da se pravokutni tlocrt, širok cea 25 cm, a dug cea 70 cm, iskopa ašovom sa tri strane okomito, a sa četvrte koso u tlo pod kutem od cea 45 stepeni. Tako se dobiva, duga uska i duboka jama s kosim dnom. (Vidi si. 1.) Jama se kopa, dok dubljina najveće stijene ne dostigne 70—80 cm. Prema potrebi ona se u istim razmj erima može iskopati i dubljom. Za kopanje takve jame potrebno je u dovoljno rahlom tlu oko 8 minuta. Vrlo je važan i smjer jame. On treba da je takav, da jedna od diagonala tlocrta bude u smjeru vladaj ućeg vjetra, i da dno jame pada u smjeru f»»vjrf p« SI. 1. Oblik kosih jama i sadnja topolovih motaka u njima. tog vjetra. (SI. 1.) Kod naših nasada motaka upotrebili smo za sadnju motke od 3—3,5 m duge, debljine pri dnu 5—6 cm, bez grana i sa vršnim pupom. Sjekli smo ih u matičnjacima. To su bile većinom eurameričke, a zatim crne i balzamaste topole. Sadnja topolovih motaka vršena je na slijedeći način: topolova motka na dnu malo koso presječena, čvrsto je usađena u onaj kut »kose jame«, koji pada u smjer vladajućeg vjetra i to tako, da je bila tijesno prislonjena između dvije stijene jame. Da motka bude okomita, stijene tog kuta su već kod kopanja jame dobro izravnane. Po tom se najboljom zemljom zatrpalo dno jame i zemlja je oko dna motke dobro ugažena. Da se postigne jače učvršćenje motke, ona je u ´dva unakrsna smjera pričvršćena još i dvjema kraćim drvenim klipovima, koji su zabiti u stijene kuta jame (vidi si. 1.) Po tom je jama zasuta. Poslije smo opazili, da je motka i bez tih klinova u takvoj jami otporna prema vladajućem vjetru. Sa nadzemnog dijela zasađene motke skinuli smo oko 3/5 pupova, tako da su pupovi pre |