DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 63     <-- 63 -->        PDF

sa restitueijom snimaka, koju vrše spomenuti
instituti, te istovremeno korištenje
podataka kod šum. uređajnih radova.


Program kursa razrađivao je slijedeću
materiju sa odgovarajućim vježbama:
historijat i zadaci fotograme tri je; točnost
i ekonomičnost; monokularno i stereoskopsko
fotogrametrijsko promatranje;
orijentacija snimaka; fotogrametrijsko
stereoskopsko mjerenje; fotografija
— fototeodolit, — aerofotokomora — pomoćni
instrumenti; aero-i geofotogrametrijsko
snimanje s organizacijom terena
za snimanje; fotoplan; optičkomehaničko,
optičko-grafičko redresiranje
i grafičko redresiranje; radijalna triangulacija;
nutarnja, relativna i apsolutna
orijentacija stereoparova; pregled steroinstrumenata
I, II i III vrste; aeroprojektor
multiplex i stereokomparator;
aerofototaksacija. Vježbe su obuhvatale
odgovarajuće zadatke konkretnih snimanja.


Voditelj kursa Dr. Tomašegović
uložio je mnogo truda, da učesnike što
bolje upozna sa zadacima fotogrametrije,
pa mu i ovom prilikom izražavaju posebnu
zahvalnost.


Ing. M. Strineka


NA NEKIM LOVIŠTIMA
ZAPADNE EVROPE


Zapadna Njemačka


Preporukom gosp. Hansa Behrendta
iz Amsterdama omogućeno je našoj delegaciji
pregledati lovište gosp. grofa von
Spe nedaleko Düsseldorfa. Ovo je lovište
namijenjeno za uzgoj visoke divljači, a
tokom II. svjetskog rata prilično je opustošeno,
tako da se danas tu nalazi nešto
srneće i jelenske divljači, divljih svinja, a
vrlo mnogo divljih kunića.


Ako ovo lovište usporedimo sa našim
»Međustrugovimia« onda zaista možemo
biti ponosni u svakom pogledu, i obzirom
na divljač i tehničko uređenje. Tu smo
jedino vrijedno spomena vidjeli jednu žičanu
ogradu, koja nije podignuta za
umjetni uzgoj divljači, nego radi zaštite
mlade šumske kulture.


Vrijedno je spomenuti i to, da nam se
pružila rijetka prilika da smo vidjeli lov
divljih kunića pomoću pripitomljene vretne
a isto tako da u vodenim rukavima ima
ovo lovište nekoliko gotovo polupitomih
divljih pataka, koje su takove radi savršenog
mira u tom lovištu. Od lovačkog osoblja
samo su dva uniformirana »lovca«.


Hoiandiju


Uz pomoć gosp. Behrendta mogao sam
da vidim i najbolje jelensko lovište Holandije
(osim kraljevskih lovišta), a nalazi
se na istočnom dijelu Holandije nedaleko
njemačke granice, u blizini gradića Arnheima.


Ovo je lovište uzeo u zakup bogati privatnik,
koji živi na imanju nedaleko tog
gradića. On nas je lično proveo kroz to
lovište, interesantno s raznih gledišta pa
i sa šumarskog.


Prostire se u području valovite konfiguracije
koja je uzrokovana pješčanim nanosima,
koji su smireni i ukroćeni radom
holanskih šumara. U koliko nisu te površine
pošumljene, obrasle su vrijeskovima,
borovnicom i drugim grmašicama, te su
to odlična područja za nizinskog tetrijeba
ruževca, a prostiru se kao velike valovite
čistine između šuma. Takovih područja
kod nas nema. Nešto slično su vrištine u
Lici, ali im manjka mir u lovištu. I ovdje
su glavne vrste šumskog drveća razni borovi,
no na starijim smirenijim područjima
ima hrasta, breze pa i bukve. U ovome se
lovištu nalazi velik broj jelena, srna, divljih
svinja, divljih kunića pored već spomenutog
letrijeba reževca.


Tehničko je uređenje lovišta na visokom
stepenu. Pored ostalih objekata tu su
i dvije lovačke kuće u kojima stanuju i
lovočuvari. Kućice su praktične, ne prevelike
i bez luksuza, građene od cigle u
posve običnom stilu.


Od lovno tehničkih objekata treba spomenuti,
da su u ovome lovištu građena
hranilistia, solista i pojilista, te kaljužišta
u grupama, a, ne porazbacano po lovištu.
Uz ovakovu jednu grupu tih objekata ima
izgrađeno podzemno skladište za hranu
kuda se sprema zrnata i zeljasta odnosno
gomoljasta hrana, a sijeno se sprema u
posebne nadstrešnice.


Lovište je ograđeno električnom ogradom,
koja je u upotrebi već više godina,
a na divljači nije zapažena nikakova šteta
od udarca struje.


Ograda ima 3 reda žica. Najniža žica
s naponom je iznad zemlje 30 cm i sprečava
prolaz divljih svinja, a eventualno
i srna. Sljedeća je na visini 1 m i treća
na visini 1,6—ljSOm.


Za naše potrebe gradile bi se takve
ograde sa visinom 2 m kod lovišta sa jelenskom
divljači, i to samo tamo, gdje ta
divljač izlazi u poljoprivredne kulture.


Za suviše dugačke poteze nišu ni građene
ovakove ograde, jer baterija ima
akcioni radius u suhoj klimi i suhom terenu
na potezu 3 km a u vlažnim uslovima
na potezu 5 km.


341




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Cijene su električne ograde ovakove:


1 km žice s priborom košta 83´0 hol.
forinta, a svaki dalnji kilometar 700 hol.
for. Aparat za ukopčavanje i iskopčavanje
105 hol. forinti i baterija 22 hol. for.


Cijena se može i ovako izračunavati:


Uređaj za 4 km dužine napona 6 volta
košta 1(35 hol. forinta, a žioa 0,72 hol. for.
po 1 kg ili 40 m. Fiirma preporuča visinu
ograde 1,8 m u 5 redova žice od kojih je
druga i četvrta pod naponom struje. Trajnost
je baterije 1 god. naravno uz uslov,
da nije čitavu godinu uređaj ukopčan, što
nije ni nužno, kod ograda koje štite poljoprivredne
kulture. Ovakovu ogradu se
može nabaviti preko firme: Handelsonderneming
Land-en Bosboun-Amsterdam-
Falckstraat 47 — Holland. Za naše prilike
mi bismo mogli ovakove električne
ograde montirati u nizinskim jelenskim
iovištima kao na pr. u »Đurđenici«, »Đur


gutovici«, »Merolinu«, Spačvi« i t. d.


Na osnovu proučavanja staništa tetrijeba
ruževca u Holandiji, došao sam do
zaključka, da kod nas u NRH nema optimalnih
uslova za njegovo udomljenje. Prema
tome mi ćemo udomljavati u naša planinska
lovišta planinske tetrebove ruževce.


Osim ovog lovišta za uzgoj divljači
visokog lova imao sam prilike da vidim
i jedno tipično holansko lovište za uzgoj
n´.ske divljači.


Pored zečeva i divljih kunića ovdje je
glavna vrsta divljači i razne ptice močvarice
a osobito divlje patke, jer sü ta lovišta
ispresjecana gustom mrežom kanala
za odvodnjavanje. Pored holanskih sela je
problem lovljenja divljih pataka, jer su
pitome patke posve slične divljima, a divlje
dozvoljavaju bliži prilaz k sebi nego
kod nas, tako da se zapravo nezna, dok
patke ne polete i po tome se tek znade
da su to divlje. Pitome i divlje patke su
se međusobno iskrižale da po izgledu nema
zapravo vanjskih razlika. Lovišta su
data u zakup pojedincima bilo grupi pojedinaca.
Umjetni uzgoj divljači nisam imao
prilike da vidim, jer sam bio na području
Holandije svega dva dana.


Švicarska:


Putovanje u Švicarsku je imalo glavnu
svrhu, da se upozna gradnja lovačkih kuća
od najmanjeg do najvećeg tipa i od najjednostavnijih
do najluksuznijih. Najprije
sam doputovao u Zürich do g. Karla Webera
(lovca koji s grupom lovaca iz Švicarske
dolazi k nama u lovove na jelene).


Vrijeme boravka bilo je ograničeno na
svega 3 dana. G. Weber upoznao me s
gradonačelnikom Züricha g. Kempfom,
koji me je odveo u svoje zakupljeno lovi


šte »Buhs«, sa 3 lovačke kuće, od kojih su
dvije manje i jednostavnog tipa sa vrlo
praktičnom opremom i jednom velikom sa
luksuznim uređajem na najvišem stepenu.


Pregledao sam jednu manju lovačku
kućicu (vidi nacrt) i jednu vrlo luksuznu.
Manja je izgrađena iz 20 elemenata, slično
sistemu montažnih kuća, koje bi se mogle
serijski izrađivati u većim količinama
i vrlo je praktična za naša brdska a i druga
lovišta. Kućica je ove veličine: lužine
8 m a širine 4 m, nutarnje visine 2 m, a
u nju se može preko dana smjestiti 20 lovaca.
Manja soba veličine 4 m X 2 m je
spavaonica s jednim dvostrukim krevetom
na sprat, a pored kreveta ima drveni
ormarić za odjeću lovaca, drvena zidna
vješalica, noćni ormarić i polica za razni
pribor te drveni umivaonik sa ormarićem
za ubruse, sapune, posude za vodu, ogledalo
zidno. Police su praktično montirane
da se mogu polugicama priljubiti uz zid,
a kod upotrebe se učvrste u horizontalan
položaj. Veća soba veličine 6 m X 4 m, je
dnevna sala za 20 lovaca u kojoj je jedan
dugačak stol s dugačkom klupom oko stola
i dva stolca i jedan je manji stol, za spremanje
jela. U toj je sobi štednjak od metala
i metalna peć. Pored ovog uređaja su
uz zidove vezane vješalice za lovačku
opremu: puške i odjeću, te ormarići za
kuhinjski pribor, jelo i ost. pribor.


Zidovi su od duplog reda dasaka spojenih
po sistemu »brodarskog poda« a
međuprostor je ispunjen pilovinom. Elementi
zidova su povezani u sredini na gornjem
i donjem dijelu sa specijalnim nolugicama
»riglama« na vertikalnoj dužoj
stranici, a u horizontalnom smjeru, dakle
na kraćoj stranici na sredini širine sa gredicom
na gornjem i donjem kraju sa po
jednom isto takovom polugicom. Svaki takav
elemenat ima veličinu 2 m/l m. Između
tih elemenata na svaka 2 m dolazi vertikalna
gredica dimenzija 10 cm/10 cm) 2 m,
Gredice vjenčanice imaju dimenzije 20 em/
10 cm/4 m. Ovakova je dimenzija i veznih
gredica (stropnih) koje dolaze na svakih
1 m razmaka.


Spavaća soba ima jedna ulazna vrata
veličine 0,8/1,9 m i jedan prozor veličine
0,8/1,10 m. Veća soba ima 6 prozora navedenih
dimenzija i jedna ulazna vrata spomenutih
dimenzija. Pod je izrađen u obje
sobe od četinjavih dasaka po sistemu »brodarskog
poda«, a strop isto tako. Lovačka
je kućica pokrivena daskama, a ove su
obložene sa ter-papirom.


Rožne gredice u krovnoj konstrukciji
imaju presjek 8/20 cm Pod jednim dijelom
spavaće sobe nalazi se mali podrum, u koji
se ulazi vratima u podu, a služi za spremanje
hrane, pića i divljači. Vrijednost




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ovakove montažne kućice je cea 6.000 švicarskih
franaka ili oko 420.000 dinara u
službenom deviznom paritetu.


Luksuzna lovačka kuća pretstavlja višemilijunsku
vrijednost, a pogotovu ako
se uzme u obzir i njeno superluksuzno
uređenje i zemljište s malim rasadnikom
najplemenitijih biljaka.


Napominjem da ovo lovište, iako ima
svega oko 3000 ha, ima eto 3 lovačke kuće,
i ako se prostire na području ispresjecanom
s prvorazrednim cestama i odličnim
prevoznim mogućnostima i čestim naseljima.


U Švicarskoj su čak njihove ceste gotovo
preuske, samo da ostane više zemlje
za obradu, kojeg ima premalo za njihovo
stanovništvo. To je i razlog i u odnosu
na veće brojno stanje divljači, jer seljaci
daju ogroman otpor povećanju broja divljači
baš u odnosu na poljoprivredu, da
nebi divljač a specijalno jeleni pravili prevelike
štete.


Pored državnih lovišta Švicarska ima
jedan dio lovišta izdanih u zakup a jedan
dio je na bazi regala ili kako oni kažu
pod »patentom«. Lovišta se daju u zakup
pojedincima ili grupi.


Za taj dio plaćaju lovci dozvolu za odstrel,
koja važi kroz određeno vrijeme u
kome lovac ima pravo da odstreli koliko
stigne navedene vrste divljači. Uplata
takse ide djelomično općini a ostatak kantonu,
ali se uplaćeni novac ne vraća natrag
za unapređenje lovišta pod »patentom
« i to je slabost tog regalnog sistema.
Švicarci se međutim brane, da taj dio njihovih
lovišta čuva velika disciplina njihovih
lovaca kod odstrela. To je neobranjiva
slabost lovne organizacije Švicarske.


Naše savremeno socijalističko društveno
uređenje zbrisalo je regal, koji smo i
md djelomično imali ranije za bivše kapitalističke
Jugoslavije, što su mi Švicarski
lovci priznali kao nepobitnu prednost.


Putovanje po švicarskim lovištima odvelo
me u Alpe u predjele plahovitih divokoza;
tankonogih srna i planinskih jelena.
Imao sam prilike da vidim lovište g. Webera
koje ima zakupljeno u Švicarskim
Alpama. Putem do lovišta »Weisstannental
« vidjeli smo prekrasno alpsko jezero
»Wildsee« oivičeno visokim vrhuncima,
koji su kristalno blještali na suncu, a zelena
boja jezera činila se kao ogroman
smaragd. Srazmjerno bez nekih naročitih
uspona vozili smo se od Züricha automobilom
u pravcu jugoistoka do grada Sargansa.
Kod tog grada smo krenuli u pravcu
juga prema Alpama i otada se put penjao
u planinsko carstvo do lovačke kuće
na nadmorskoj visini 1.630 m. Kuća ima
vanjske dimenzije 5,5 m X 5,5 m i visine


do krova 2,2 m, izgrađena je od tesanog
četinjavog drveta, a pokrivena sindrom.
Lovačka kuća »Seez«, koja ima kuhinju
22,5 m X 2,5 m, jednu spavaću sobu
2,5 m X 3,5 m, a drugu isto takovu i još
sobu za dnevni boravak 3 m X 3 m. U kuhinji
je pored običnog štednjaka također
i plinska peć, a plin se doprema u bocama
za kisik. Osim toga u kuhinju je dovedena
voda iz prirodnog vrela gravitacijom,
tu je još stolić, ormarić, stelažica i
stolci. U spavaćim sobama su po dva kreveta,
a između kreveta je ormar. Osim
toga tu sii uz zidove police i ormarići.


Kreveti su drveni s prvorazrednom
opremom. Svaka spavaća soba ima ukusne
umivaonike s potrebnim priborom.


Nakon pregleda ove lovačke kuće i
upisivanja u knjigu posjetioca krenuli smo
penjući se kroz lovište u pravcu sjevera
prema slijedećoj lovačkoj kući nazvanoj
»Laui«. Putem smo dalekozorima osmatrali
divokoze, srne i jelene. U nižim i
srednjim predjelima ima i četinjavih šuma,
a iznad gornje granice šume su pašnjaci,
stijene i snijeg. Osim ove divljači
našli smo mnogo bušotina svisca.


Lovačka kuća »Laui« je manjeg tipa
(5mX4m) . Građena je od tesane četinjave
građe, a pokrivena sindrom, ali po
specijalnom sistemu i to tako da je kućica
pokrita najprije daskom, pa terpapir
zatim su letvice, a tek na ove dolazi šindra,
tako da se dohije izvrsno izoliran i
topao krov. Ova se lovačka kuća nalazi
na nadmorskoj visini 1´550 m.


Austrija


Iz Züricha sam putovao pored jezera,
kroz sjeveroistočni dio švicarske i do
grada Buchsa. U Austriju sam ušao kod
gradića Feldkircha. Nije trebalo otići daleko
od švicarske granice, pa da se opazi
jasna razlika. Švicarska je pored ostalog
savršenog reda i čistoće, promatrana,
odaje da ima uske sporedne ceste ali pažljivo
njegovane. Po selskim i gradskim
ulicama nema nečistoće, kuće su također
njegovane, svaki pedalj zemlje intenzivno
obrađen, livade savršeno čiste od korova,
obrasle plemenitim travama. Ako ne vidimo
njive i oranice, susrećemo pored cesta
voćnjake sa raznovrsnim voćkama visokog
stepena kultiviranja. Isto tako je Švicarska
savršene saobraćajne samodiscipline
na njihovim cestama.


U Austriji mnogo toga je izostalo barem
na ovoj relaciji kuda sam ja prolazio,
a to je od graničnog gradića Feldkircha
preko grada Bludenza do gradića Arlberga,
gdje smo napustili autostradu i krenuli
u pravcu Austrijskih Alpa dolinom




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 66     <-- 66 -->        PDF

riječice Lech kroz planinska sela: Ziirs,
Lech, Wart, Steeg, Holzgau, Häselgehr do
sela Stanzacha, gdje nam je bila baza za
odlazak u Austrijske Alpe odnosno u planinsko
lovište, koje ima u zakupu g. Karl
Weber Iz Züricha, a zove se »Elmen« u
kojem je najviši vrh nadmorske visine
2448 m. U alpskom selu Stanzachu se nalazi
na nadmorskoj visini 980 m lovačka
kuća velikog i luksuznog tipa sa velikim
konforom. Ali ona nije građena specijalno
kao lovačka kuća.


U ovoj lovačkoj kući je stalna posluga.
Tu smo noćili i rano jutrom u 5 sati krenuli
u Alpe. U lovište me je pratio »Wildmeister
« sa jednim »Hilfsjäger«-om i jednim
»Rewirsjäger«-om. Samo noćno penjanje
u Alpe u običnim, polucipelama, po
nepoznatoj stazi, praćeni kišicom, bilo je
prilično neugodno. Dan je svanuo oko


6.30 sati i tada sam ugledao fizionomiju
ovog alpskog lovišta. U višim predjelima
zadržavala se magla zapravo niski oblaci
kao bijelo more, a neki visovi su stršali
iz magle kao crni otočići.
Lovište »Elmen« oko 3500 ha posve je
alpskoplaninskog karaktera. Po ocjeni
domaćina ima u ovom lovištu najmanje
2O0 brdskih jelena, oko 100 srna, oko 300
divokoza i oko 12 tetrebova. Lovačka kuća
u Stanzach-u je centralna a osim ovih u
Alpama ima još 7 lovačkih kuća manjeg
tipa, od kojih ćemo dvije opisati. Od lovnog
personala tu je »Wildmeister« s preko
26 g. službe, jedan Rewirsjäger i jedan
Hilfsjäger.


Za zimsku prehranu su pripremili
7000 kg divljeg kestena, 2000 kg žira i
27000 kg sijena. Zapažanja su i ovih alpskih
uzgajivača da divokoze i srne teško
uzimaju dodatnu hranu, a vrlo dobro jeleni.
Osim hrane dodaju godišnje oko


1.000 kg soli.
Za ovo alpsko lovište normalni ie kapacitet
na 100ha: 2—3 jelena, 3—4 divokoze
ili 4—5 srna.


O kategorijama lovišta mi je rečeno
da postoje državna lovišta zatim vlastita
privatnika s imanjem od 150 ha i ona koja
se daju u zakup i to licitacijom po granicama
općina. Na upit o lovnom personalu
u austrijskim lovištima mi je rečeno
slijedeće:


1. U državnim lovištima: šumarsko osoblje
upravlja s državnim lovištima, ali ima
i poseban lovni personal, a svaka šumarija
ima posebnog referenta za lovstvo.
2. U ostalim lovištima: Ako netko želi
ići u lovnu službu mora imati 17 god. starosti,
fizičku sposobnost, građanska prava
i t. d. i bude dodjeljen na učenje k učitelju
lova, a staž traje 2 godine, Kroz to
se vrijeme učenik sam izdržava. Nakon
toga polaže ispit pred republičkom komisijom,
dobiva diplomu za »pomoćnika
lovca« (Hilfsjäger) i dobiva početnu plaću
800 šilinga, a može biti samostalan
službom TI lovačkom reviru do 2.000 ha.
Ako je revir veći tada uz pomoćnika lovca
mora biti i lovac revirnik (Rewirsjäger).
Nakon 5 godina službe ima pomoćnik lovca
pravo da polaže ispit za lovca revirnika
(Revierjäger) i dobiva diplomu. Nakon
12 godina službe u zvanju lovca revirnika
automatski stiče zvanje nadlovca
(Oberjäger) a nakon 25 godina službe
postaje »majstor za divljač« (Wildmeister).


Posebnih lovačkih škola nemaju u
Austriji za lovni personal zakupnih
lovišta.


A sada da se vratimo lovištu »Elmen«,
lovačkim kućama i divljači u istome.


Prvo smo došli do lovačke kuće »Sta-
bel« koja je na nadmorskoj visini 1440 m.
Dimenzije su joj 7X6m , ima jednu spavaonicu
i jednu sobu za dnevni boravak
odnosno kuhinju.


Spavaonica ima veličinu 4 m X 6 m, a
dnevna soba veličinu 3 m X & m.


U spavaonici ima 4 kreveta, umivaonik,
ormariće, police i zidne vješalice i
peć. U sobi za dnevni boravak ima jedan
dvostruki krevet na sprat i jedan jednostavan
stol s klupama i stolicama, štednjakom,
ormarićima za hranu i kuhinjsko
suđe, police i zidne vješalice.


Iza kratkog odmora krenuli smo lovištem
i tom sam prilikom imao da vidim
i brojim jelene. U jednom krdu sam prebrojio
42 što jelena, košuta i teladi. Od
ove lovačke kuće dalje je sa mnom išao
sam Wildmeister, a ostala dvojica su se
odvojili, jer su imali zadatak da odstreliuju
20 jelenske teladi kao prekobrojnu.
Začudio sam se da reduciraju brojno stanje
jelenske divljači.


Na naša prazna planinska lovišta taj
bi višak trebalo kupiti i k nama prenijeti.
Osim jelenske divljači nagledao sam
se divokoza i to bez naročitog napora.
Prilikom prolaza kroz ovaj dio lovišta
opazili smo i nekoliko srndača i srna.


Stekao sam dojam da je ovo izvrsno
lovište, uz sve teške alpske uslove i
smrtonosne lavine.


Dosta je bilo tapkanja u mjestu kod
nas, i zato treba krenuti brže naprijed,
jer imamo bolje uslove i bolje državno
uređenje. Vuku treba ponovo navjestiti
rat do istrebljenja.


Spustili, smo se u selo Stanzach i automobilom
krenuli u južni dio spomenutog
lovišta do lovačke kuće Unsinner, koja je
na nadmorskoj visini 1.02O m. Junački smo
se penjali uskim i vijugavim puteljkom