DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Napominjemo da su prema 81. 5 tć. 1
Zakona o taksama, od plaćanja takse oslobođena
državna nadleštva i ustanove, a
prema tč. 1 uz 51. 5 Pravilnika za izvršenje
Zakona o taksama od plaćanja takse
su oslobođene i takve državne organizacione
jedinice koje se ne mogu smatrati
organima narodne vlasti ili državnim nadleštvima
ali koje vrše izvjesne javn e
službe.


Na ove se propise dakle Šumarija u
slučaju potrebe može pozvati.


Dobrinčić Veljko.


KORIŠTENJE PODATAKA
INVENTARIZACIJE PRIVATNIH ŠUMA
U NRH


Niti Opći zakon o šumama iz 1947. g.
niti republički zakon NRH od 1949. ne
donose nikakovih odredaba 0´ uređivanju
privatnih šuma. Bivši zakon o šumama iz
1029. g. propisivao je u § 74. obavezni
sastav uređajnog elaborata (gosp. osnove
ili programa) za sve privatne šume veće
od 300 ha. Budući da mi danas nemamo
više velikih privatnih šumskih posjeda,
nego su u privatnom vlasništvu ostale
samo male šumske površine uglavnom seljačkih
vlasnika, nije se kod izrade zakona


o šumama vodilo računa o njihovu uređivanju.
A ipak te male površine u samoj
NR Hrvatskoj iznose ukupno 580.827 ha
od 2,449.650 ha sveukupne šumske površine
ili 24%*. To je površina, s kojom
treba računati, pa se i računa. Ove privatne
šume sudjeluju svake godine svojim
sječivim drvnim masama u podmirenju
potreba na građevnom i ogrevnom
drvu. Šumarije moraju prilikom, sastava
plana sječa za općenarodne šume predložiti
i plan sječa za privatne šume na svom
području. Budući da nema podataka o starosti,
obrastu, drvnoj masi, prirastu, pa
često i o površini tih šuma, to su i ti planovi,
sastavljeni bez poznavanja osnovnih
elemenata, uglavnom daleko od stvarnosti.
Zbog toga se sama po sebi nameće
potreba uređenja i privatnih šuma malih
seljačkih šumoposjednika, kako bi se jednom
došlo do neke sigurnije baze za računanje
njihovog etata prilikom sastava
godišnjeg plana sječa.
Pokušaja inventarizacije privatnih šuma
bilo je već ranije, te je u god. 1946/47
prilikom t. zv. »brze inventarizacije«
državnih republičkih i lokalnih šuma izvr


* »Statistički godišnjak za 1953« izdao
Zavod za statistiku i evidenciju NRH, Zagreb
1954.
šen usput i pregled privatnih šuma. No to
zapravo i nije bila nikakova inventarizacija,
već okularni opis sastojina, koji je
vršen za velike komplekse (suvisle i nesuvisle)
i koji su podaci samo u naj´grubljim
crtama dali neku sliku o izgledu
tih sastojina. Godine 1954. pošlo se ipak
dalje, te se uz taksacione radove u državnim
šumama vršila neke vrsti inventarizacija
okolnih privatnih šuma, iako opet
samo okularnim opisom sastojina. No taj
se opis vršio detaljno t. j . po katastralnim
česticama, odnosno za grupe čestica,
ako im je opis bio identičan. Na terenu su


se prikupili elementi za računanje drvne
mase t. j . površina, vrst drveća i omjer
smjese, starost, srednja visina i obrast.
Kancelarijski dio posla sastojao je u obračunu
drvnih masa, koji se vršio po dobnim
razredima od 20 godina. Za taj obračun
računali su se za svaki dobni razred
prosječni elementi (t. j . prosječni omjer
smjese, prosječna starost, visina, bonitet
i prosječni obrast). Ovi prosjeci dobiveni
su iz svih prikupljenih vrijednosti ponderiranjem
sa pripadnom površinom. Da
li ovako dobivene drvne mase t. j . iz izračunatih
prosjeka elemenata, odgovaraju
barem približno stvarnom1 stanju, nije poznato,
jer nisu učmieni pokusi sa direktnim
mjerenjem (klupiranjem i izmjerom
visina). Vrlo je vjerojatno, da su rezultati
prilično daleko od stvarnosti, jer je
poznato, da je kod okularnog ocjenjivanja
taksator suviše podložan subjektivnim
utjecajima (za istu sastojinu dat će jedan
stručnjak u dva navrata dva okularna
opisa, koji ne će biti identični, a pogotovu
bi se opisi dvaiu stručnjaka za isti
objekt prilično razlikovali).
Na temeliu podataka prošlogodišnje
(1954.) inventarizacije i iz njih izračunat;
h masa, mislilo se dobiti preerled stania
nrivatn;h šuma, niihove drvne zalihe i prib15žni
god´šnii prirast. Ovo bi trebalo služ´ti
za oslonac prilikom sastavliania nlanova
sječa i planiranja opskrbe pučanstva
drvom. Htjelo se naime znati, kolika
se količina drvne mase \t privatnih šuma
na području jedne šumarije može uzeti u
obzir za podmirenje lokalne potrebe, kako
bi se izbalansirao etat državnih šumapokrile potrebe pučanstva i industrije.
Zbog toga se i nije išlo za individualnim
opisom čestica po vlasnicima, već su pojedine
katastralne općine, uzete kao> gospodarske
jedinice, podijeljene obzirom na
prirodne međe i gravitacione prilike na
odjele do cea 50 ha površine. Ovi su odjeli
dalje dijeljeni na dobne razrede. Pojedini
dobni razred u jednom odjelu čini
jedinicu za računanje drvne mase (zalihe).