DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 71 <-- 71 --> PDF |
upotrebi za paljenje klačine (vapnenica) ili kao ogrjevno drvo. Mladice, koje iza sječe izbiju, pokose se i zapale skupa sa sitnim drvenim materijalom, koji je preostao iza glavne sječe i na tome se uredi lazina. Taj štetan postupak sa šumom karakteri. se i sam narod u svojoj pjesmi: »Pjevaj goro, eto klačinara! Plači goro, eto lazinara«. Koliko je god lazinanje štetno za šumu, toliko je korisna čista sječa, potrebna za paljenje klačine (ukoliko je šuma zrela za sječu). Obrt u makiji ne bi smio biti kraći od 30—40 godina. Sa čistom sječom (resurekcionom) obnavlja se niska šuma li- šćara. Čista sječa je jedan od najjačih pomagača za namicanje ne samo drva, nego i stočne brane — lisnika. Visoka cijena buhačevu cvijetu u godinama 1921.—1923. (oko 100 amer. dolara po 100 kg buhača), potakla je bila seljake na uvećanje njegove proizvodnje, odnosno na uvećanje lazine, tako- da je po. uredovnoj statistici biv. dubrovačke oblasti, početkom 1925. god. površina posađena buhačem. dosegla bila 958 ha. Putnik, koji je putovao lađom pored naših obala, mogao je već izdaleka vidjeti lazine na padinama brda, osobito u proljeće za cvjetanja buhača. One su izdaleka kao razastrte ogromne bijele plahte. A i u drugo doba godine lazina se bijeli od vapnenjaka, koji se pokazao iza kako je odstranjena šuma, a s njega voda oplakala zemlju. Na obuzdanju ovog nerazumnoga i za šumu uništavajućeg načina iskorišćivanja, bile su poduzete različite mjere sa strane nadležne upravne vlasti. Time su lazine postepeno sve više i više ograničene, tako da ih danas skoro više i nema. Tome je mnogo doprinijelo i to, što je sada cijena buhaču niska, osobito, otkada se upotrebljavaju druga sredstva za uništavanje kukaca (gamadi), tako da se lazinanje više i ne isplati. Nekada je lazina, uz privremenu kulturu buhača, bila namijenjena da bude p-rava krčevina, koja se većinom upotrebljavala za vinograd. Pravo proširenje gajenja buhača u Dalmaciji pada u doba filokserične invazije,1 kao i u doba klau 1 Filoksera (lisni ušenci na lozi) pojavili se najprije u sjevernoj Dalmaciji 1894. godine. 2 Uslijed ove klauzule, koja je stupila na snagu početkom ovoga vijeka, a trajala je 12 godina, cijene dalmatinskom vinu obalijene su bile na polovinu, radi nemilosrdne utakmice sa strane Talijana. zule o vinu k trgovinskom ugovoru sa Italijom. 2 Onda je buhač bio uzdanica siromašnog primorca i otočana. Ing, Josip Marčić U SPOMEN PROF. DR. L. PICCIOLIU Iz talijanskih šumarskih časopisa saznajemo, da je umro prof. dr. Lodovico Pičc i ol i (1867.—-1954.), poznati stručnjak iz oblasti uzgajanja šuma i tehnologije drva. Bio je jedna od najprominentnijih ličnosti ne samo talijanskog nego i južnoevropskog šumarstva. Duži niz godina vodio je više talijanskih šumarskih naučno-istraživačkih instituta, bio je profesor uzgajanja šuma i tehnologije drva u Firenzi i član- većeg broja talijanskih, francuskih i španjolskih akademija prirodnih nauka. U toku svog 40-godišnjeg intenzivnog rada napisao je veliki broj stručnih djela, brošura, naučnih rasprava i članaka. Razvio* se iz botaničara. Prvi mu radovi potječu iz oblasti dendrologije, biologije i anatomije šumskog drveća. Poslije proširuje sve više svoj aktivitet na području uzgajanja šuma. U kasnijoj dobi ograničio je svoju djelatnost na polju tehnologije drva, gdje je bio stručnjak svjetskog glasa. Od važnijih radova prof. P i c c i o 1 i-a spominjemo: Le piante legnose italiane (H890.—1903., p. 1O0O), La coltura dei šalici (1896., p. 247), Monografia del castagno (I. ed. 1902.; II. ed. 1922., p. 395), Riconoscimento dei principali legnami adoperadi in Italia (190i6., p. 93), Riconoscimento dei legnami di farnia e di rovere (1906., p. 60), Rimboschimento dei terreni argillosi (1907., p. 52), Alpicoltura I. ed. 1913., p. 132, III. ed. 1923.), Selvicoltura (I. ed. 1915.; II. ed. 1923., p. 587), Sacrae romanae arbores silvaeque (1918.). II legno di resonanza (1918.), Tehnoliogia del legno (1919., p. 416), Provenienza, estrazione e valore delle sementi di Conifere (1919.), Effetti della resinazione sullo accrescimento degli alberi, sulle proprieta techniche del legno e sulla fruttificazione (1922.), Monografia del carpino (1924.) i I legnami (1927., p. 802). Prof. P i c c i o 1 i bio je poznat izvan svoje domovine napose po djelima »Monografia del castagno«, »Selvicoltura« i »I legnami«. I naši su se stručnjaci često koristili i koriste tim djelima. Djelo. »I legnami« je po svojoj, originalnoj obradi, razdiobi, kao i opsežnim materijalom poznato u čitavom sviietu i smatra se najboljim autorovim djelom. M. Anić 349 |