DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 73 <-- 73 --> PDF |
LES — Ljubljana Br. 2/3 — 1955: T. Ravnikar:Pet godina tvornice pokućstva Nova Gorica. Ing. S. Maček : Gradnja tvornice pokućstva Nova Gorica. J. Bitežnik: 0 proizvodnosti rada i uspjesima u tvornici pokućstva Nova Gorica. A. Repič : Grijanja i zračenje radnih prostorija. B. Pe r lak : Upotreba električnog grijanja i sušenja. D. Puc : Punjenje pokućstva. M. Lukežić: O površinskoj obradi i tehnici površinske obrade. V. M a n f r eda: Kulturni i prosvjetni život u tvornici pokućstva u Engleskoj (Utisci s putovanja u februaru 1955). Br. 4/5 — 1955: Ing. Z. Turk: Što nas uiči pomanjkanje drva ili gdje su još izvori industrijske sirovine. Ing. L. Ž u- m e r: šuma i drvo. Ing. A. S v e 11 ičić : Gospodarenje drvom u Sloveniji o desetgodišnji« Oslobođenja. Ing. F. Flach : Razvitak strojeva za preradu drva u Sloveniji i Jugoslaviji. I. Bore : Proizvodnja drvnog brašna. F. Aleš : Zaštita pri radu u drvnoj industriji. Dr. ing. B. P e j o s k i: Tropski drvnoindustrijski centar u Nogent-sur-Marne-u. M. M eh o r a: Muzejske zbirke i povjesni razvoj drvne industrije u Sloveniji. Ing. M. S i m i ć: Prerada i upotreba drva na I. međunarodnoj izložbi u Ljubljani. Br. 6 — 1955: Prva međunarodna drvnoindustrijska izložba u Ljubljani. Ing. M. S 1 o v n i k: Zaštita trupaca na skladištima. L j. ´Cvitanić: Izrada modela — posebna grana drvne prerade. I. Bore: Lignolit. F. Ter an: Utjecaj vlage u drvetu za preradu. R. L u k m a n: Savremeno školsko pokućstvo. A. Repič : Naša drvna industrija i Amerika. (Utisci s putovanja). Br. 7 — 1955: A. Kamnikar: Štednja drva u graditeljstvu. J. Žagar : Novi pogon za preradu drva u Kočevju. Ing. arh. N. Kralj: Gdje smo u razvoju pokućstva? F. Rozman : Starajmo se a zaštiti od požara. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb Br. 4/5 — 1955: Dr. R. Benić: Kalkulacija ekonomičnosti u eksploataciji šuma. Prof. dr. Ž. K o v a č e v i ć: Dva nova američka štetnika u Evropi. Đ. K. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA ŠUMSKA VEGETACIJA POHORJA U Sloveniji (Prikaz novih radova Dr. M. Wrabera: Splošna ekološka i vegetacijska oznaka višjih predelov Pohorja — »Gozdarski vestnik«, Ljubljana 1954. Št. 6/7, str. 161 do 178 i Tipođoška podoba vegetacije višjih predelov Pohorja — »Biološki vestnik« Ljubljana 1958. Št. 2, str. 89—109. U pretprošlom godinama naši fitocenolozi .izvršili su niz vrlo opsežnih istraživanja na terenu i obogatili naše saznanje o prirodnim´ uslovima i razvitku šuima vrtio brojnim i značajnim naučnim prilozima. Među tim radovima ističu se oni, koje na području LR Slovenije vrši botaničar i biljni sociolog dir. Ma x W r ab e r. Niz radova koje je ovaj plodni autor — botaničari po struci, a šumar po naučnim sklonostima — objavio u posljednje vrijeme u raznim, edicijama naše stručne štampe predstavljaju temeljite i naučno dobro Tazrađene studije o ekologiji naših šuma. Mi ćemo ovdje prikazati dva njegova rada koja su nedavno objavljena. Ti radovi pisani su na slovenačkom jeziku, a jedan od njih objavljen je u jednoj, nama šumarima manje priručnoj publikaciji, pa će naš prikaz zbog toga naučno biti. prilično iscrpan i detaljan. Navedene rasprave dr. M. W r a b e- r a čine jednu povezanu cjelinu. Jedna od njih obrađuje općenite prilike na masivu Pohorja, kao i šumarsko značenje vegetacijskih tipova sa osvrtom na pojedine značajne vrste drveća (pa smo je stavili na prvo mjesto, iako je kasnije štampana), dok druga govori detaljnije o nastanku, fizionomiji, ekološkim karakteristikama, florističkom sastavu i razvojnim mogućnostima svake pojedine zajednice i glavnih njenih »varijanti« na masivu Pohorja. Masiv Pohorja se nalazi na krajnjem sjeveru — sjeverozapadu naše države, pruža se južno i neposredno uz rijeku Dravu, od Dravograda do Maribora. Obuhvaća 979 km2 površine i uzdiže se iz nizine oko 300 metara, do najviše točke nešto preko 1500 m. Glavni greben, oko 60 km, pruža se u luku od zapada spram istoka i od |