DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 76 <-- 76 --> PDF |
žanjem .snijega. Ja´ko je razvijen sloj zeljastog bilja i visokih trajnica (´oko 60 do 80 vrsta). Uz´ karakteristične vrste drveća: gorski javor, mliječ, jasen i brijest dolaze tu i lipe (velelisna i malolisna), divlja trešnja, jarebika i joha, zajedno sa primjesama bukove šume (bukva, jela i smrča). Grmlje je tu: Sambucus nig r a, S. r a c e im o :s a, L o n i c e r a a 1 p i- g e n a, L. nigra, lijeska, pa i alpska joha. Autor ističe da je ovdje većina vrsta zeljastog bilja neutrofitna ili hazifilna, pojedine vrste su skiofilne, higrofilne, pa mnoge također i nitrofilne. Tu su spomenute i Lunaria redi viva, Car damine impatiens, Aruncus Silvester, A d o x a m o :s c h a t e 11 i n a, Chrysospleniiuim alternifoliu m, Impatiens noli tangere, Stellaria nemorum i druge, koje se jednako često javljaju, ili su čak karakteristične za šumu gorskog javora i bijelog jasena naših Dinarskih planina. Autor ovu zajednicu dijeli dalje na subasocijacije (podtipove), od kojih »typi c u m« predstavlja najčešći oblik, dok je »f r a x i n e t o s u m« nizinska varijanta u Vlažnim jarcima i ima u svom sastavu Fraxinus exelsior i Valeriana officinalis, zatim »adenostyleto´su m« visinska varijanta sa Sorbus auciuparia, Adeno styles a 11 i ar i a e i Doronicum a us t r i a c u m. VACCINIO-PICEION. SVEZA SMRČEVIH ŠUMA Autor ovdje ističe, da su »skoro svi primarni (autohtoni) piceetalni šumski tipovi na Pohorju u pretežnoj mjeri uslovljeni reljefno-eđafsko i zato paraklimatične tvorevine »naravno, izuzev najviše ležećeg tipa smrčevih šuma, koji bi jedino mogao1 biti »klimatična tvorevina«. Prema autoru, smtrčeve šume nemaju velike zahtjeve za toplotom, pa ni za većom zračnom vlagom, pa stoga prepuštaju terene sa oceanskom klimom´ listopadnim šumama i zauzim´lju položaje sa izrazito kontinentalnom klimom. Na Pohorju, gdje su obilne oborine, smrča podnosi i relativno suha tla, na kojima uspješno konkurira bijelom boru, koji je tamo u svojem optimumu. Smrča, međutim, sama po sebi djeluje negativno, na razvoj tla i vegetacije. Öd šumskih tipova i zajednica ove sveze treba istaknuti na Pohorju slijedeće: 1. Smrčeva šuma sa vijugastom busikom (Zajednica Dese h amps i eto flexuosae-Picetum) To je sekundarna tvorevina, nastala iz bukovih i smrčevih prirodnih šuma koje su bile nakon gole sječe dulje ili kraće razdoblje iskorištavane za pašnjake. Tlo pod njima je umjereno do srednje duboko, suho, bez struktuire, jasno lučeno u dva sloja, od kojih je A horizont sloj 8—10 cm debelog sirovog humusa velike kiselosti, dok je pješčano-ilovasti, mineralni B horizont također kisele reakcije (Ph = 4). Sastojine ove zajednice vrlo su raznolike i raspadaju se na niz »varijanata« sa istaknutim diferencijalnim vrstama, od kojih neke karakteriziraju čislte i jednodobne smrčeve sastojine, dok se druge više ili manje približavaju borovim zajednicama ili tipovima sa jelom. U te zajednice umjetno je unošen ariš sa slabim, i obični bor sa dobrim uspjehom. Sastojinski tipovi imaju zajednički čitav niz »piceetalnih« karakterističnih vrsta (Pirol a uni flora, Lyco podium annotinum, L. Selago, Corallorhiza trifida, M o^n o t r o p a, M elampyrum silvaticum, Homogine a lp in a, Vaccinium vitis ide a i druge, pa i niz mahovina) kao i »fagetalne elemente« (Luzula nemor o s a, Anemone n e m o r o s a, Cardaine trifolia, Prenanthes, C icerbita muralis, Asperula odor a t a i niz drugih koje, po našem mišljenju, nisu baš »fagetalni elementi« (na pr. Gentiana asclepiadea, Galium rotundifoliun a, Veronica officinalis, Pteridium aquilin u m pa mahovi: H y p n u m gplendens, Hylocomium triquetrum i t. Od varijanata (subasocijacije i facijesa, koje nisu međusobno određenije izlučene), autor navodi samo najglavnije i to: a) sa bjelkastom bekicom (Luzul a nemo rosa) na svježim tlima i sa. jače razvijenim »fagetalnim elementima«. Javlja se tu i jela, bukva i gorski javor i to u spratu krošanja drveća; b) sa šašom (Ca rex brizoides) na srednje vlažnim tlima. Ovdje šaš potiskuje ostale vrste i otežava pomlađivanje šume; c) sa borovnicom (Vaccinium myrtillus) na tlima sa sirovim humosom i sa izvjesnim brojem acidofilnih vrsta; d) sa bijelim borotn (Pinus allves t r i s) na tlima suhih grebenitih polo |