DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 80 <-- 80 --> PDF |
t´ke ekološko-fitocenološke karakteristike u koje se mi ovdje (zbog već pretjerano iskorištenog prostora) ne možemo upuštati. Govori još i o kupini i malini, koje se šire na svjetlijim mjestima u sastojinama i sprečavaju prirodno podmlađivanje. Govori nadalje i o pojedinim karakterističnim vrstama zeljastog bilja od kojega neke vrste djeluju nepovoljno i na prirodno podmlađivanje, te konkurišu u razvoju mladim biljkama šumskog drveća. Spominje i zajednicu Atrop a belladona — EpilO´bium angustifo1 i u m koja se javlja na sječinama i požarištima, te zajednicu »balona ali volka« (Narđetum strictae), koja je i na Pohorju znatno proširena na kiselim, ispranim tlima. Na kraju autor posebno ističe glavnu oznaku vegetacije Pohorja, a ta je — njeno florno siromaštvo, koje je posljedica ne samo silikatne podloge, nego i znatnog negativnog uplivisanja čovjeka na prirodnu vegetaciju. Nakon ovog prilično opširnog prikaza treba još istaknuti slijedeće. Ova dva rada, iako u njima autor nije dao fitocenološke snimke obrađene tabelarno i tekstovno, kao ni niz drugih važnih ekoloških analiza koje je izvršio na terenu, a što će svakako učiniti drugom kojom prilikom, pretstavljaju vrlo značajne i metodološki savremerio obrađene priloge poznavanja prirodnih uvjeta i odražaja raznih tehničkih zahvata u našim gospodarskim šumskim tipovima. Treba jedimo požaliti što autor nije istovremeno izvršio i´fitocenološka kartiranja ovih predjela, jer bi se iz jedne karte šumskih tipova vidjele još i druge zakonitosti, koje se u tekstu daju teže prikazati. Ovakva detaljna analiza šumskih tipova poslužit će kao odiliena osnova za postavljanje novih gospodarskih načela u uzgoju i iskorištavanju šuma na Pohorju, pa bi bilo poželjno da i sve ostale naše gospodarske šumske cijeline dobiju što prije ovakve temeljne analize. Dr. Ing. P. Fukarek STRANA STRUČNA LITERATURA Hans Gläser, Untersuchungen über die chemische Entrindung und ihre Anwendbarkeit in deutschen Wäldern (Istraživanja u kemijskom koranju i njegovoj primjeni u njemačkim šumama), J. S. Sauerländer´ s Verlag, Frankfut/ Main- 1955. str. S7, si. 31. Na posao koranja četinjača u periodu zimske sječe otpada kod smrče oko 40%, a kod bora oko 50°/o ukupnog potroška vremena za sječu i izradu. Prema našim istraživanjima kod zimske sječe jele u Gorskom Kotaru na potrošak vremena za koranje otpada također öWo vremena. Zbog toga je problem koranja vrlo važan kod izrade četinjača a naročito kod izrade celuloznog drveta. Kako do danas nije uspjelo mehanizirati skidanje kore, ovaj problem je jedan od glavnih uzroka da prevladava još uvijek ljetna sječa za vrijeme mezgre kod koje je koranje olakšano. Radi taga. se još 1942 u USA počelo pomišljati na mogućnost tretiranja živog drveta otrovnim kemijskim1 sredstvima, koja dovode do slabljenja veze kore sa stablom. Tretiranje živog drveća kemijskim sredstvima u cilju trovanja odnosno konzerviranja drveta nije novo. Prve pokušaje toga nalazimo davno prije nego što to spominie pisac u svojem radu jer je kod nas tretiranje živih stabala u cilju impregnacije upotrebio Pfister 1882 god. Autor je svoje pokuse u njemačkim šumama poduzeo sa ciljem da ustanovi slijedeće: da li je kemijsko koranje upotrebljivo u njemačkim šumama; da li se za ovu svrhu može upotrebiti neko drugo sredstvo osim vrlo otrovnog arsenita, kojeg upotrebljavaju Amerikanci; koje je godišnje doba najpogodnije za obradu i sječu drveta; da li na uspjeh utječe način tretiranja; da li sušenje stabla na panju koje se postiže upotrebom sredstava ima prednosti; da li se treba plašiti neželjenih djelovanja; da li je upotreba kemijskih sredstava ekonomična. Kemijsko koranje pisac je iskušao na 1329 smrčevih stabala, 154 jelova, 180 borova, 12 duglazijevih, 5 ariševih te po 2 stabla vajmuntovca i sitkanske smrče i na 21>3 topolovih, 14 bukovih, 5 trepetljikovih i 3 brezova stabla. Iskušano je ukupno 40 raznih sredstava od kojih pojedina u više koncentracija, tako da su ispitivanja obuhvatila oko 100 raznih materijalakoncentracija. Djelovanje nekih sredstava i koncentracija prikazano je u posebnoj tabeli iz |