DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 81     <-- 81 -->        PDF

koje se vidi da se najlakše skida kora sa
stabala tretiranih 20natriumarsenata.


Nakon što je iscrpno prikazao utjecaj
doba godine i dana na obrađivanje i izradu,
te utjecaj načina nanošenja sredstva,
raspored otrova u tretiranom stablu,
gubitak na težini radi sušenja stabla
i štetne posljedice upotrebe kemijskih
sredstava, pisac u posebnom dijelu obrađuje
ekonomičnost ovoga načina koranja.
U zaključku se navodi da je upotreba kemijskih
sredstava ekonomična kod izrade
celuloznog drveta, no kod izrade trupaca
i duge oblovine njihova upotreba nema
prednosti pred normalnim načinom koranja.


U popisu je brojna literatura koja se
bavi problemom kemijskog koranja (124
razne knjige i rasprave). R. Benić


Mitsugo Ito and Saburo Kano, The
Variation of Fiber Length and Width in
one Growth Rind of Some Conifers and
Hardwoods, Bulletin of the Gakugei College,
No 2, 1954.


Istraživanja su obuhvatila dužinu i širinu
vlakanaca (traheida i drvnih vlakanaca)
u jednom godu na 13 vrsta četinjača
i listača. Istraživanja su obuhvatila
od četinjača: Chamaecyparis obtusa, C.
pisifera, Pinus densiflora, P. Thunbergii,


P. parviflora i Larix Kaempferi, a od listača:
Fagus crenata, Castanea crenata,
Magnolia obovata, Sophora japonica; Betula
Maximowicziama, Morus bambycis i
Rhus javanica. Rezultati istraživanja su
slijedeći:
1. Unutar jednog goda dužina vlakanaca
povećava se a širina vlakanaca smanjuje
od početka ranog do završetka kasnog
drveta;
2. Dužina vlakanaca kasnog drveta je
veća za neko >5—iSP/o kod četinjača, a
7—23% kod listača od dužine vlakanaca
ranog drveta;
3. širina vlakanaca kasnog drveta iznosi
50—SCfi/a kod četinjača, a 78—88 kod
listača širine vlakanaca ranog drveta.
4. Odnos između dužine i širine vlakanaca
veći je kod četinjača nego kod
listača. I. Horvat
H. Knuchel, Das Holz, Verlag H. R.
Sauerländer i Co., Aarau i Frankfurt
a/Main, 472 str, 254 slika
Ime prof. H. Knuchel poznato je stručnoj
šumarskoj javnosti. On je bio 25 godina
profesor šumarstva na Eidg. Technische
Hochschule u Zürichu. Napisao je cio
niz naučnih i stručnih rasprava. Od udžbenika
potrebno je spomenuti »Holzfehlerc


i »Planung und Kontrolle im Forstbetrieb
«.


Najnovija knjiga prof. H. Knuchel-a
»Das Holz« pisana je kao priručnik za potrebe
trgovaca i prerađivača drveta. Ova
se knjiga dijeli u 3 dijela:


1. Postanak i građa, Fizička i tehnološka
svojstva drveta;
2. Prerada, oplemenjivanje i upotreba
drveta.
3. Vrste drveta.
U prvom dijelu pisac je razradio postanak
i unutarnju građu drveta, makroskopski
ključ za drvo četinjača (12 vrsta)
i listača (39 vrsta) po Hermann-u, fizička
i estetska svojstva drveta, mehaničkotehnička
svojstva drveta i greške drveta.


U drugom dijelu autor je razradio u
prvom poglavlju drvo kao građevni materijal;
u drugom poglavlju udobreno drvo,
furnir, šperovano drvo, ploče vlaknatice
i ploče iverice, drvnu vunu, drvno brašno
i konzerviranie drveta, u trećem poglavlju
kemijski sastav drveta, celulozno drvo,
proizvodnja celuloze, papira, umjetne svile,
umjetnog vlakna, ostalih derivata celuloze,
šećer iz drveta, pougljavanje drveta,
drvni plin i drvo kao gorivo.


U trećem dijelu prikazane su vrste
drveta važne za trgovinu i preradu drveta
i to* evropske i mediteranske, sjevernoameričke,
srednje i južno-američke, afričke,
aziiske, australijske i novo-zelandske
vrste drveta. Opis svake vrste drveta sadrži
botaničko ime, područje rasprostranjenja,
dendrološke karakteristike, tehnološke
karakteristike, štetnici, greške i način
upotrebe. U pregledu iznesen je broj
opisanih vrsta četinjača i listača.


Broj opisanih vrsta
četinjača listača


1.
Evropa i susjedne
mediteranske vrste 15 52
2.
Sjev. Amerika 42 32
3.
Srednia i Južna
Amerika 6 71
4.
Afrika 2 70
5.
Azija 20 31
6.
Australija i New
Zeland 7 24
Ukupno
92 2180


Ova knjiga daje osnovne informacije iz
područja anatomije, tehnologije, prerade
i upotrebe drveta. Ona može poslužiti kao
priručnik svima onima koji se bave drvetom
i koji žele proširiti svoje-znanje o
drvetu.


Tekst knjige bogato je ilustriran sa
254 slike. Na kraju knjige dodan je stvarni
registar i registar vrsta drveća.


I.
Horvat
359