DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 101 <-- 101 --> PDF |
znatno umanjuju tehničku vrijednost budućih stabala. Istu štetu često uzrokuje također potpornjak Blastop hagus minor. Iako se ovu štetu redovno može zapaziti u svim borovim kulturama njenom sprečavanju ne poklanja se nikakva pažnja. Doduše suzbijanje b. savijača još nije dovoljno istraženo, ali se zato Blastophagusa može suzbijati lovnim stablima. U Senjskog Dragi (Osornjak) već 4—5 godina traje opasno sušenje borova, koje postaje sve širih razmjera. Sušenje uzrokuje gljiva, koja izaziva trulež korjenja (najvjerojatnije Trametes radiciperda). Ovaj problem zaslužuje punu pažnju jer se radi o bujičnom području, koje se s mnogo teškoća uspjelo dobro pošumiti. Štete u rasadnicima Opsežni radovi na pošumljivanju, koji su obavljeni na temelju intencija Petogodišnjeg plana i koji se i dalje vrše, uvjetovali su potrebu velikih količina sadnog materijala. Zbog toga su osnovani brojni novi rasadnici tako da se ukupna površina rasadnika na području NRH mnogostruk o povećal a u odnosu na stanje prije rata. Ipak su potrebe terena na sadnom materijalu još uvijek veće od kapaciteta naših rasadnika. Rasadničku površinu trebalo bi stoga potpuno iskoristiti. Međutim proizvodnju sadnica ugrožavaju razni paraziti, koji u mnogim rasadnicima čine velike štete. Jednake ili čak i veće štete nastaju također nepovoljnim djelovanjem nekih abiotskih faktora (mraz, suša, grad i si.). Već prigodom osnivanja rasadnika redovno se čini propust, koji se kasnije osvećuje: ne vrši se dezinfekcija tla. Međutim u mnogim tlima žive saprofitskim načinom gljive, koje su u određenim okolnostima opasni paraziti kulturnog biljia. Tako je i s mnogobrojnim vrstama, koje uzrokuju polijeganje ponika pa je zbog toga fuzarioza najčešća bolest u našim rasadnicima. "Zbog jednog drugog propusta nastaju također često znatne štete. U mnogim rasadnicima ne vrši se zasjenjivanje p o n i k a i mladih biljki ljesama pa biljke masovno stradavaju od suncožara. Sjeme šumskih vrsta niče u šumi pod zaštitom krošanja starijih stabala. Razumljivo je stoga da je i u rasadniku potrebno stvoriti slične uslove zasjenjivanja barem prigodom nicanja i dok su još biljke sasvim mlade. Spomenuta dva proputa su osnovne pogreške, na koje se nailazi gotovo u svakom rasadniku. Budući da su one uzrokom mnogim štetama, treba na njih stalno ukazivati. Od bolesti i štetnika u rasadnicima najčešći i najvažniji su ovi: Polijeganje po ni ka (pa da vic a klica) — Ovo je najčešća bolest u našim rasadnicima, koja ujedno uzrokuje i najveće štete. Naročito je česta u rasadnicima naših primorskih krajeva, jer njenom razvoju pogoduje topla i vlažna klima. Međutim posljednjih godina česta je i u rasadnicima kontinentalnog područja Hrvatske. Ovu bolest uzrokuju razne gljive (Fusarium sp., Pythium sp., Rhizoctonia solani, Phytopbtora omnivora i dr.), koje obično žive u tlu saprofitski, ali u izvjesnim okolnostima postaju opasni paraziti. Najčešće su od njih gljive roda Fusarium pa se i ovu bolest obično naziva fuzariozom. Fuzarioza napada 1—2-godišnje biljke četinjača te mnoge listače. Redovno se nalazi u zemljištu gdje je uzgajan krumpir (a i neke druge povrtne kulture) pa je zato prigodom Šumarski list |