DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 109 <-- 109 --> PDF |
tim 10—12 manjih prenosnih motornih prašilica i najviše 2—3 ručna motorna zamagljivaea. Osim toga šumarije raspolažu s najviše 40—50 leđnih prskalica i možda desetak injektora. To bi po prilici bila čitava mehanizacija zaštite šuma u NRH. Ne tvrdim, doduše, da su navedene brojke točne, ali stvarno stanje sigurno se ne razlikuje mnogo od navedenog. Osim toga sigurno su mnogi od tih aparata dotrajali, a neki opet zbog malenog dometa ili iz drugih razloga ne odgovaraju svrsi. Nema sumnje da se šumarstvo mora bolje opremiti s aparatima za suzbijanje štetnika i bolesti. Pri tome treba smišljeno postupati da se ne bi naknadno ispostavilo da nabavljeni aparati ne odgovaraju. Kakvi aparati dolaze u obzir za šumarstvo? Postoje ova tri osnovna tipa aparata za suzbijanje štetnika i bolesti: prašilice,prskalice i zamagljivači. Upotreba prašilica u šumarstvu dolazi u obzir gotovo jedino u šum. rasadnicima ili matičnjacima, dakle na površinama od najviše nekoliko ha. Insekticid u obliku praha vrlo lako ispire kiša. To se može desiti već nekoliko sati nakon zaprašivanja pa tretiranje treba ponoviti. Ponovno, katkad možda i višekratno tretiranje većih površina je skupo pa stoga smatram da upotrebu prašilica treba ograničiti uglavnom na rasadnike ili kulture sasvim malene površine. Insekticid koji se na lišće deponira prskanjem (štrcanjem), a naročito zamagljivanjem, mnogo je rezistentniji na nepovoljne atmosferske utjecaje pa su stoga prskalice i zamagljivači mnogo* pogodniji od prašilica. štrcanje, a pogotovu zamagljivanje, je osim toga mnogo jeftinije jer su p/đtrebne manje količine insekticida po jedinici površine. Gdjekada, međutim, štrcanje može biti opasno za biljke, ako se nepažljivo izvrši. Na pr. prigodom štrcanja lišća tekućim DDT ili HCH-preparatima rabi se 0,5 do najviše l,0%t-na emulzija preparata s vodom. Pri nepažljivom pripremanju emulzije može se lako spržiti lišće, naročito ako je ono sasvim mlado. Najekonomičnija i najsigurnija je upotreba zamagljivača, samo su ti aparati za sada vrlo skupi. Na terenu najčešće dolaze u upotrebu »bične leđne prskalice ili mene prašilice. Naime, skoro svaka šumarija ima ako ne više, a tono barem jedan manji rasadnik, u kojem je tokom vegetacione periode stalno potrebno braniti biljke od raznih štetnika i bolesti. Svaki rasadnik bi morao imati barem te najobičnije aparate. Naravno da bi rasadnici i matičnjaci veće površine trebali imati i više prašilica odnosno prskalica. Domaća industrija već sada može snabdjeti šumarstvo dobrim leđnim prskalicama. Svi rasadnici morali bi također biti opskrbljeni injektorima. Injektori su sprave za dezinfekciju odnosno dezinsektizaciju tla. Veći rasadnici trebali bi imati i više ovih sprava (po prilici za površinu od 1 ha trebala bi 3 injektora). Prema tome malene ručne prašilice, leđne prskalice i injektore trebala bi imati svaka šumarija. Ručni zamagljivači su vrlo upotrebljivi i ekonomični aparati. Oni se mogu vrlo uspješno upotrebiti za suzbijanje štetnika na površinama od nekoliko desetaka ha u kulturama ili nižim sastojinama. Kad ne bi bili tako skupi bilo bi poželjno* da ih ima svaka šumarija. Smatram da su ručni zamagljivači naročito pogodni za suzbijanje borovog četnjaka u borovim kulturama na Kršu. Obično te kulture imaju površinu od nekoliko desetaka ha pa upotreba aviona nije rentabilna. One se nalaze na krševitom terenu i u njima ne postoje putevi, po kojima bi se mogle kretati veće motorne prska |