DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
SJEMENARSTVO Ing. M. Špiranec 1. Proizvodnja šumskih sadnica prije rata U U tjecaju sjemena na buduću sastojinu nije se nekada poklanjalo dovoljno pažnje. Kod sabiranja sjemena za sjetvu u rasadnik ili izravno na teren, pazilo se uglavnom da sjeme bude zdravo t. j . sposobno za klijanje. Ali, kakova će biti klica i buduća biljka odnosno stablo iz tog zdravog sjemena, o tome se nije vodilo računa, Razvitkom genetike došlo se do spoznaje, da između »zdravog« i »zdravog « sjemena iste vrsti drveća ima velikih razlika, koje se očituju na potomstvu. Stoga je i sjemenarstvu, kao grani uzgoja šuma, počela rasti važnost, i ono je dobilo na svom značenju. Naročito je pitanje sjemenarstva važno za zemlje, koje zbog naslijeđa bliže i dalje prošlosti imaju velike površine za pošumljavanje umjetnim putem. Među te zemlje spada i naša republika s velikim površinama krša i starih sječina. Nama je još dugi niz godina potreban velik broj sadnica. Nije svejedno, hoće li te sadnice biti potomci lijepih i vrijednih stabala ili možda zakržljalih ili deformiranih roditelja. Isto tako sve se više sjemena upotrebljava za direktnu sjetvu, pa je i tu važno, da velike količine sjemena, koje se godišnje u tu svrhu utroše, ne proizvedu slabe biljke, neotporne protiv prirodnih nepogoda. Radi orijentacije navodimo;, da je prije II. svjetskog rata, godine 1938., na području bivše banovine Hrvatske bilo 209 šumskih rasadnika s ukupnom površinom od 469 ha.* Koliko su ti rasadnici proizveli sadnica ne možemo nažalost vidjeti iz ovih podataka, jedino se vidi, da je koncem godine bila u njima zaliha četinjača okruglo 17 milijuna komada i listača 15 milijuna, ukupno 32 milijuna sadnica, dok je tokom godine izdano oko 15 milijuna biljaka. Računajući da su izdane u glavnom sadnice proizvedene prošle i ranijih godina, a da je u zalihi ostalo i nadalje nešto dvoi višegodišnjih sadnica, može se aproksimativno izračunati, da je te godine (1938.) proizvedeno oko 25 do 30 milijuna sadnica. Obzirom na površinu (469 ha) to je vrlo mali broj, jer na 1 ha ukupne površine rasadnika (nemamo podatke za obrađenu površinu) dolazi tek oko 60.000 biljaka. 2. Proizvodnja u razdoblju 1945—1955. U vremenu poslijeratne obnove povećali smo naglo proizvodnju biljaka u rasadnicima, koji su nam se doduše smanjili brojčano i površinom, ali su intenzivnije obrađeni. Naročito je jaka proizvodnja u toku izvršenja Petogodišnjeg plana. Tako već 1947. godine (prema podacima iz bivšeg Ministarstva šumarstva NRH) imamo u 148 rasadnika na području NR Hrvatske (ukupna površina rasadnika 184 ha, od toga obrađeno 139 ha) proizvedeno 18 milijuna sadnica četinjača i 32 milijuna listača, ukupno 50 milijuna biljaka (ili okruglo 272.000 po 1 ha ukupne, odnosno 363.000 po 1 ha obrađene površine). Kulminaciju dosiže produkcija u 1949. godini, * Podaci prema: Statistika šuma i šumske privrede za 1938. Beograd 1939. |