DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 110     <-- 110 -->        PDF

lice ili prašilice. Prema tome za suzbijanje štetnika u ovako vim kulturama
najpogodniji su manji prenosni aparati. Prašilice su za to nezgodne u prvom
redu zbog lakog ispiranja insekticidnog praha s iglica ili lišća. Osim toga
za tretiranje šuma manjim prašilicama treba barem 30—40 kg/ha praškastog
insekticida, a doprema većih količina insekticida bila bi vrlo teška zbog
nedostatka puteva. Upotreba prskalica na tim terenima neprikladna je zbog
potrebe velikih količina vode. Ručni zamagljivači su za te svrhe najpogodniji
jer je z tretiranje 1 ha potrebno svega 8—10 kg/ha insekticida.
Aparat nosi jedan čovjek pa nije potrebna nikakva mreža dobrih puteva.
prema tome ručne zamagljivače bi trebale imati sve šumarije na području
Krša, koje imaju dosta manjih oaza borovih kultura. Zamagljivači se mogu
korisno upotrebiti i na svim drugim mjestima, gdje treba izvršiti suzbijanje
gusjeničnih štetnika na površinama od nekoliko desetaka ha i u
šumama visokim do cea 15 m.


često je potrebno izvršiti suzbijanje gusjeničnih štetnika u visokim
šumama na površini od stotinjak ili manje ha. Posljednjih godina smo na pr.
imali zarazu hrastovog savijača kako u većim, suvislim kompleksima tako
i u mnogobrojnim manjim šumama ili šumarcima. Prigodom aviokemijskog
suzbijanja avioni su tretirali samo velike komplekse, a te mnogobrojne manje
oaze ostale su netretirane i produžile su zarazu. Ovakve manje šume
treba tretirati s motornim spravama većeg dometa (do 30 m pa i više).
U tu svrhu vjerojatno bi najbolje odgovarali t. zv. atomizeri . To su
veće motorne sprave, koje imaju uređaje za zaprašivanje, zamagljivanje i
prskanje. One se dakle prema potrebi mogu rabiti za bilo koju od navedenih
operacija. Atomizeri su relativno teške mašine, koje obično obavljaju rad
natovarene na kamione. Bilo bi potrebno da šumarstvo nabavi desetak ovih
mašina. Najbolje bi bilo da one budu smještene u sjedištima šum. inspektorata
te da se prema potrebi disponiraju područnim šumarijama. Postoji
više tipova ovih sprava pa bi prigodom eventualne odluke o nabavi trebalo
razmotriti koji bi tipovi najviše odgovarali za naše prilike.


Kada se govori o mehanizaciji zaštite šuma, potrebno je dotaknuti se
pitanja t. zv. privredne avijacije. Aviokemijsko tretiranje šuma usvojeno
je kod nas,kao uostalom u cijelom svijetu, kao stalna i efikasna metoda
suzbijanja gusjenica u šumama. Naše šumarstvo s pravom računa s ovom
metodom kao s mjerom, bez koje se ne može zamisliti efikasna zaštita
šuma. Aviokemijsko zamagljivanje šuma u FNRJ obavlja Privredna avijacija,
koja se nalazi u sklopu Jugoslavenskog aerotransporta. Privredna avijacija
sada raspolaže sa svega tri sasvim dotrajala aviona. S tim se voznim
parkom ova ustanova nije nikako u stanju uspješno angažirati u radu na
velikim površinama i na više strana. (Prigodom suzbijanja gubara 1949. g.
Privredna avijacija je raspolagala s 11 aviona pa je i to bilo malo obzirom
na tadanje potrebe). Ona također ne raspolaže s ostalom neophodno potrebnom
opremom (rađio-veza s uzletištem i radilištem, motorne pumpe za
punjenje rezervoara insekticidom, auto-park i dr.). 0 pitanju poboljšanja
rada Privredne avijacije mnogo se diskutiralo, ali se stanje nije popravilo.
Osnovna zapreka je pomanjkanje novčanih sredstava. Možda bi nadležni
republički organi poljoprivrede i šumarstva novčanim doprinosom
mogli poboljšati ovu situaciju. Ovo u toliko prije, što se je češće čuo prijedlog
da se Privredna avijacija izdvoji iz JAT-a, a njen vozni park eventualno
čak razdijeli po Republikama.


466