DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 120 <-- 120 --> PDF |
one odgovorne za vođenje šumskog gospodarstva na svom području. Sada one stalno traže nove šumskogospodarske osnove i karte, t. j . traže što brže uređenje svoga područja. Uređivanje šuma dobiva dakle značaj prioritetne djelatnosti. Kako se zahtjevima šumarija radi današnjeg slabog brojnog stanja u taksacijama ne može tako brzo udovoljiti, to eto naša današnja stvarnost nameće potrebu, da se i šumarije, uz pomoć taksacija, počnu baviti tom djelatnošću. One tom poslu mogu prići, jer pretežni dio šumarija ima materijalnih mogućnosti da namjeste za taj posao jednog ili dva stručnjaka, ili da ga vrše pomoću vanjskih suradnika. Već ima nekoliko šumarija, koje uz pomoć taksacija intenzivno^ rade na tom poslu. Spominjem samo šumarije Vrhovine i Krapinu, koje će u 1956. biti gotove sa uređenjem svojih šuma. U Dalmaciji osoblje šumarija vrši izmjeru šum. površina uz osoblje taksacije. Po završetku ovih poslova prijeći će šumarije na uređivanje privatnih šuma. Time eto uređivanje šuma prelazi na široki front. U takvoj situaciji vrši se uređivanje pojedinih gospodarskih jedinica. Tek kod prve revizije ovih šum. gospodarskih osnova moći će se prijeći na uređenje šum. gspodarskih područja. Da se posao uređivanja ubrza, potrebno je iskoristiti dosadašnja iskustva i riješiti otvorena pitanja. Na savjetovanju taksatora od 15. II. 1954. i na konferenciji od 13. XI. 1954. riješeno je dosta tih pitanja. Ovdje se ističu samo važniji problemi, koje svakidašnja praksa nameće. Oni se moraju riješiti, da služba uređivanja bude produktivnija. A) TEHNIČKI POSLOVI 1. Utvrđivanje šumskog fonda po površini Šumsko gospodarski pojasi, oblasti i područja. Navedeno je, da je NRH razdijeljena na 11 šumskoprivrednih oblasti i 44 šumskoprivredna područja. Izlučivanje tih oblasti i područja izvršeno je po propisima Općih uputstava za uređivanje šuma iz 1948. godine. Po tim propisima š. p. područja utvrđuju se tako, da se stvore najpovoljniji uslovi za trajno podmirenje lokalnih potreba na drvetu i ostalim šum. proizvodima. Unutar područja vrši se u pravilu stvarno izravnavanje sječivog prihoda. Više područja, koja predstavljaju jednu geografsku gospodarsku cjelinu, čine šum. privred. oblast. Kriterij´ za izlučivanje područja bio je neprovediv već u 1948. godini, a danas je i suvišan. U NRH ima dosta š. p. područja, koja su sa šumom deficitarna, pa se iz šuma tih područja ne mogu — bez gospodarskih žrtava — trajno podmirivati lokalne potrebe na drvu. Tu se daje u granicama prihodnih mogućnosti šuma, a manjak se podmiruje dobavom iz suficitarnih područja. Ni u okviru nekih od š. pr. oblasti ne mogu prihodi podmiriti potrebe. Tek sječivi prihod, izravnan u okviru republike, mjerodavan je za pokriće svih potreba republike. Dakle ni područja ni oblasti ne mogu biti neke samostalne gospodarske cjeline, unutar kojih se vrši izravnan je potreba i sječivih prihoda. A danas to nije ni potrebno. U novije vrijeme se i društvo polagano rasterećuje naslijeđene brige oko podmirenja sela sa ogrevnim i građevnim drvom. Dakle stvarna situacija drvnog fonda kao i razvoj društvenih prilika stvarno su ukinuli navedeni kriterij za osnivanje područja i oblasti. |