DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 151     <-- 151 -->        PDF

Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i njegovih povjereništava,
vlade i pojedinih povjereništava federalnih jedinica.


Promjene u vrsti i strukturi vlasništva šuma u Jugoslaviji i Hrvatskoj
poslije Oslobođenja morale su se dogoditi u vezi sa ciljevima Narodno-oslobodilačke
borbe. Ti ciljevi nisu bili samo u oslobođenju zemlje od okupatora,
već također u izgradnji novih društvenih odnosa u državi, sa krajnjim ciljem
izgradnje socijalističkog društva u Jugoslaviji.


Prva krupnija promjena izvršena je Zakonom13 Predsjedništva Privremene
narodne skupštine DFJ. Ovim zakonom ekspropriiran je veliki posjed,
poljoprivredna dobra veća od 45 ha, zemljišni posjedi banaka, poduzeća,
dioničkih društava, crkava, manastira, vjerskih ustanova i zadužbina, višak
zemljišta iznad 3—5 ha, čiji vlasnici nisu zemljoradnici kao i zemljište, koje
nema vlasnika ili pravnog nasljednika, zatim zemljišta narodnih neprijatelja,
osoba njemačke narodnosti i njemačkih državljana.


Rješenjem14 Agrarnog savjeta stavljene su pod privremenu upravu
zemaljskih ministarstava šumarstva sve šume i šumska zemljišta obuhvaćena
Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji osim šuma, šumskih zemljišta,
pašnjaka i ribnjaka, koji su kolektivna svojina zemljišnih zajednica,
imovnih općina, sela, općina, bratstva i plemena. Ovim rješenjem
određeni su propisi o gospodarenju ovim šumama te o podređenosti i dužnostima
privremenih upravitelja.


Daljnja krupna promjena izvršena je Zakonom15 o proglašenju imovine
zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom
imovinom. Ovim zakonom je određeno, da šume i šumska, zemljišta
zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina prelaze
pod upravu narodnih odbora, odnosno Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
prema propisima Uredbe Vlade FNRJ o organizaciji šumarstva
od 27. XII. 1946.


Ovim promjenama došlo je konačno do temeljite izmjene u strukturi
šumskog posjeda. Tako je poslije svih ovih izmjena u Hrvatskoj, prema
podacima Glavne uprave za šumarstvo NRH iz 1951. godine bilo slijedeće
stanj e:


državnih obraslih i neobraslih šumskih površina 76%


privatnih i zadružnih 24%


Iz naprijed navedenog kratkog historijata izgradnje narodne vlasti u
Hrvatskoj vidi se, da su za poslove iz oblasti šumarstva postojali još prije
Oslobođenja i centralni (federalni) organi i organi u narodno-oslobodilačkim
odborima.


Prvi podaci o radu centralnog organa za šumarstvo na organizaciji
šumarske službe u nižim organima i na terenu nalaze se u okružnici Povjereništva
šumarstva i šumske industrije ZAVNOH-a od 20. IV. 1945. broj


409. U toj su okružnici dane smjernice, koje su išle za tim, da se stara
organizacija preuzme po narođno-oslobođilačkim odborima i tako »donekle
poveze bivša organizaciona forma sa novonastalim stanjem«. Tom prilikom
su stare šumarije dobile naziv: ispostava KNOO-a.
13 Službeni list DFJ broj, 64 od 28. VIII. 1945. 14 Službeni list DFJ broj, 88 od 7. IX. 1945. 15 Narodne novine broj 36 od 19. IV. 1947