DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 154 <-- 154 --> PDF |
gospodarstava saveznog-, republikanskog i mjesnog značaja, i to kao privredna poduzeća. Ova je uredba propisala još i to, koje se šume i šumska zemljišta smatraju općenarodnom imovinom. Prema tom propisu imalo se smatrati općenarodnom imovinom šume i šumska zemljišta biv. »Državnog šumskog erara«; biv. banovinske, kotarske, općinske, gradske, seoske šume i šumska zemljišta; ekspropriirane i konfiscirane šume i šumska zemljišta, koje ne će biti upotrebi jene u dodjeljivanje i zamjenu; državna zamljišta za koja se utvrdi, da imaju značaj šumskog zemljišta. Na temelju propisa ove savezne uredbe počelo se u republikama organizirati šumarstvo u njenom smislu, pa je već prije donošenja naprijed spomenute Uredbe o organizaciji šumarske službe u NRH došlo do promjena u Hrvatskoj. Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (šumarstvo) od 28. III. 1947. broj 4349. osnovana je Glavna direkcija šumskih gospodarstava kao organ Ministarstvaa poljoprivrede i šumarstva NRH i kao administrativno-operativni rukovodilac šumskih gospodarstava republikanskog značaja. Istodobno su formirana i republička šumska gospodarstva. Glavna direkcija šumskih gospodarstava legalizovana je Uredbom o osnivanju Glavne direkcije šumskih gospodarstava.21 Šumska gospodarstva kao privredna poduzeća republikanskog značaja osnovana su formalno tek Rješenjem Predsjedništva Vlade NRH br.. 12959 od 6. VIII. 1947. i to: Šumsko gospodarstvo »Papuk« u Osijeku „ „ »Spačva« u Vinkovcima „ „ »Garjevica« u Bjelovaru „ „ »Psunj« u Novoj Gradiški „ „ »šamarica« u Sisku „ „ »Gorski Kotar« u Delnicama „ „ »Kapela« u Go-spiću „ „ »Viševica« u Sušaku Republička uredba o organizaciji šumarske službe u NRH regulirala je ista pitanja kao i savezna. Ni savezna ni republička uredba o organizaciji šumarske službe nisu odredile, koje su šume i šumska zemljišta općenarodne imovine saveznog, koje republikanskog, a koje mjesno-lokalnog značaja. To je pitanje riješeno Ukazom22 Predsjedništva Prezidijuma Sabora NRH. Ovim su Ukazom proglašene I. kao šume republikanskog značaja: šume biv. drž. erara, biv. imov. općina, biv. posjed biskupija, vlastelinstva, Prve hrvatske štedionice, biv. zemlj. zajednica, biv. gradske općine, poduzeća, biv. patronatske šume rimokatol. biskupa, manastira; II. kao šumske površine republičkog značaja radi provedbe pošumljavanja i melioracije kraških površina te u svrhu zaštite javnih interesa i unapređivanja kraške privrede: sve opustošene šume, šikare, bujadnice, vrištine, kamenjari i goli krš te u njima uklopljene šume i kulture na području oblasti Dalmacije te kotareva Gospić, Perušić, Donji Lapac, Tit. Korenica, Gračac, Otočac, Brinje, 21 Narodne novine broj 73 od 15. VIII. 1947. 22 Narodne novine broj 82 od 13.´ IX. 1947. |