DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 158     <-- 158 -->        PDF

Šumsko gospodarstvo »Dalmacija.« u´ Splitu rješenjem br. 922/50.
» » »Šamarica« u Zagrebu „ „ 923/50.


i „ »Javornica« u Ogulinu „ „ 924/50.
» » »Kapela« u Gospiću „ „ 925/50.
„ „ »Viševiea« u Rijeci „ „ 926/50.
Ova su gospodarstva osnovana kao privredna poduzeća i kao takva registrirana
kod Ministarstva financija NRH. Osnovni im je zadatak uzgajanje
i zaštita šuma, ali se ubrzo počela sve više razvijati i eksploatacija šuma
u vlastitoj režiji, jer državne potrebe zahtijevaju veću proizvodnju željezničkih
pragova, rudnog i ogrjevnog drva, negoli to mogu izvršiti drvnoindustrijska
poduzeća, Zbog toga se tada uvodi i posebno stimuliranje radnika
i službenika putem učestvovanja u dobiti gospodarstva.


Ova šumska gospodarstva dokidaju šumske rajone i osnivaju ponovno
šumarije kao terenske pogone za neposredno upravljanje šumama. U ovim
šumskim gospodarstvima, iako su osnovana kao privredna poduzeća, ne
upravlja sam kolektiv već i dalje direktor. Ovo s razloga: prvo, što se nije
moglo naći siguran indeks za utvrđivanje godišnjeg proizvoda radnika i službenika
gospodarstva; drugo, što šume imaju pored čisto privrednog i opći
značaj za društvenu zajednicu utjecajem na režim voda, zaštitu tla, klimu
i t. d., i treće, što u ovom poduzeću ima neznatni postotak radnika a pretežan
službenika.


Iz prednjih razloga su kasnije — u 1951. god. Šumska gospodarstva
brisana kao privredna poduzeća i rješenjem Ministarstva financija NRH
proglašena za ustanove sa samostalnim financiranjem.


Takvo je bilo stanje sa upravljanjem šumama republikanskog značaja.


Što se tiče šuma općenarodne imovine lokalnog značaja, narodni odbori
kotara su mogli da s njima upravljaju neposredno putem svojih odsjeka
za šumarstvo, kako su i dotad činili, ili su mogli osnovati šumska gospodarstva
lokalnog značaja za upravljanje šumama istog značaja, na temelju
naprijed spomenute Uredbe o organizaciji šumarske službe iz 1947 godine,
općeg zakona o šumama iz 1947 godine i republičkog zakona o šumama iz
1949 godine. Malen je broj narodnih odbora tokom 1947., 1948., 1949.,
1950. i 1951. godine osnovao takva šumska gospodarstva, kao na pr. Narodni
odbor kotara Sisak i Jastrebarsko. Naprotiv, mnogo je narodnih odbora
osnovalo kotarska šumska poduzeća za iskorišćavanje šuma općenarodne
imovine lokalnog značaja sa zadatkom, da proizvode ogrjevno drvo,
seljačku građu i druge Sortimente za lokalne potrebe, a neke druge Sortimente,
kao taninsko, celulozno i rudno drvo, željezničke pragove te sitne
Sortimente za pomaganje izvršenja republičkog plana sječa, izrade i izvoza
drvnih sortimenata. Osnovano je bilo svega 44 takvih poduzeća, i to u
Bednji, Crikvenici, Daruvaru, Delnicama, D. Lapcu, D. Miholjcu, D. Stubici,
Dugom Selu, Đakovu, Glini, Grubišnom Polju* Ivanić-gradu, Jastrebarskom,
Karlovcu,´ Križevcima, Kutini, Kostajnici, Krapini, Ludbregu, Našicama,


N. Gradiški, Novskoj, Ogulinu, Orahovici, Osijeku, Otočcu, Pakracu, Perušiću,
Petrinji, Podr. Slatini, Rijeci, SI. Brodu, SI. Požegi, T. Korenici, Sisku,
Valpovu, Varaždinu, Vel. Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Vrbovcu, Vukovaru,
Vrginmostu i Zagrebu. Neki su narodni odbori prenjeli na kotarska
šumska poduzeća poslove upravljanja šumama i tako sjedinili poslove odsjeka
za šumarstvo narodnog odbora sa poslovima poduzeća, ne mijenjajući
naziv poduzeća u gospodarstvo.