DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 170 <-- 170 --> PDF |
94. H o r v a t I.: — Istraživanja o tehničkim svojstvima hrastovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 95. H or vat I.: — Istraživanja o tehničkim svojstvima brestovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 96. Horva t I. — Istraživanja o tehničkim svojstvima jasenovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 97. špoljari ć Z. — Anatomska građa drva tilovine. Glasnik za šumske pokuse, Zagreb- 1953. 98. B e n i ć R. — Istraživanja u odnosu između širine goda i učešća kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena. (Fraxinus angustifolia Vahl i Fraxinus excelsior L.). Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 99. B e n i ć K. -— Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i sriž poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Glasnik za šumske pokuse XI (u štampi). 100. B e n i ć R. — Istraživanja o rasporedu nekih fizičkih svojstava drveta u deblu poljskog i običnog jasena (Fr. angustifolia Vahl. i Fr. excelsior L.). Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 101. Krpa n J. — Iskorišćenje bukovih trupaca za ljuštenje. šumarski list, Zagreb, 1951. 102. Krpa n J. — Istraživanja higroskopske ravnoteže vlage uzduha i drveta. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 103. Krpa n J. — Istraživanja zasićenosti vlakanaca važnijih domaćih vrsta drveta. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 104. Krpa n J.: — Untersuchungen über den Fasersätigungspunkt des Buchen- Eichen-, Tannen- und Fichtenholzes, Holz als Roh- und Werkstoff, 13. Jhrg. H. 3, Berlin 1954. 105. Krpa n J. — Odnos između utezanja i sadržaja vode u drvetu. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 106. Krpa n J. — Odnos između širine goda, zone kasnog drveta i točke zasićenosti (u rukopisu). 107. Krpa n J.: — Odnos između volumena pora i točke zasićenosti, u rukopisu. 108. Kišpati ć J. — Pokusi zaštite trupaca od prešlosti (crvenila, zagušenosti, piravosti). Šumarski list, Zagreb, 1955. 109. Ugrenovi ć A. — Osnovi šumarske politike u SSSR. Šumarski list, Zagreb, 1946. 110. Vajd a Z. — Prilog poznavanju historije postanka našeg golog krša. Šumarski list, Zagreb, 1954. 111. Neidhard t N. — Prilozi pitanju šumarskog studija, šumarski list, Zagreb, 1945. 112. Neidhar t N. — Studij šumarstva na Sveučilištu u Zagrebu, šumarski list, Zagreb, 1952. INSTITUT ZA EKSPERIMENTALNO ŠUMARSTVO Ing. Horvat August (Zagreb) P P odručje našeg krša — prema nepotpunim statističkim podacima — zauzima površinu od 3,622.514 ha; to predstavlja 14,1% od ukupnog teritorija FNRJ. Na cea 1,800.000 ha je djelomice ili potpuno uništen biljni pokrov. Posljedica je takovog stanja, da su čitavi krajevi slabo ili posve besplodni. Sa poljoprivredno-šumarskog gledišta oni su negativne stavke u bilanci opće narodne privrede. U socijalističkoj izgradnji naše zemlje nije se moglo pristupiti ravnomjernom planiranju u podizanju životnog standarda a da se jednovremeno ne pristupi i rješavanju pitanja melioracije tih krajeva, koje je tijesno 526 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 171 <-- 171 --> PDF |
vezano o obnovu biljnog pokrova. Zbog toga je obnova biljnog pokrova na degradiranim krškim tlima uzeta u prioritetne zadatke našeg plana. Obnoviti biljni pokrov — prvenstveno pošumljavanjem — složen je problem, ovisan o nizu faktora. Bivše vlasti pokušale su da ga riješe administrativnim i tehničkim mjerama. Neprirodno je složeni socijalno-ekonomski problem rješavati samo administrativnim mjerama. Jednako je neprirodno pri radu oko pošumljavanja krša, čija degradacija traje milenije, primjenjivati tehniku, koja je prenesena iz gotovo neporemećenih srednjeevropskih prilika. Na kraju neprirodno bi bilo ulaziti u tehniku oko restauracije krša bez prethodnog naučno istraživačkog rada. U tim neprirodnostima treba tražiti razloga da se dosadašnjim načinom rada oko vraćanja krša kulturi nisu mogli polučiti rezultati koji bi zadovoljavali. Veličina i složenost zadataka, soeijälno-ekonomski momenti, ekologijski uslovi, utjecaj biotskih i abiotskih faktora, specifična tehnika rada i dosadanji relativno mali uspjesi ukazivali su na to, da problem nije moguće riješiti dosadanjim putem gole empirije. Te činjenice potakle su godine 1946. Narodnu Vlast, da pristupi osnivanju Instituta, koji će se baviti planskim naučno-istraživačkim radom za pitanja melioracije krša. Pri zamisli da se osnuje takav Institut postavilo se pitanje: da li će, obzirom na tijesnu povezanost poljoprivrede i šumske privrede na kršu bolje odgovarati jedinstven poljoprivredno-šumarski Institut ili treba da se istraživački rad po svakoj od rečenih komponenata vrši zasebno. Analizom problema utvrđeno je doduše, da je — promatran sa ekonomskog gledišta — cijeli kompleks pitanja jedinstven za poljoprivredu i šumarstvo. Naprotiv, za šumarsku komponentu krškoga pitanja problematika je toliko specifična, a putevi tehničkog rješavanja toliko su raznoliki da je potrebno i opravdano osnivanje zasebnog šumarskog Instituta. Donesena je UREDBA, (Službeni list FNRJ broj: 107, strana 1516 od 17. prosinca 1947.) kojom se osniva Institut za pošumljavanje i melioraciju krša kao ustanova Ministarstva poljoprivrede i šumarstva FNRJ, sa sjedištem u Splitu. Institutu je stavljeno u zadatak: a) da naučno istražuje i proučava sve uvjete pod kojima se ogoljele i devastirane površine krša neupotrebljive za racionalnu poljoprivredu mogu da pokriju šumskom vegetacijom; b) da naučno istražuje i proučava sve načine šumskih melioracija na području Krša, u svrhu da bi se poljoprivredne kulture, objekti i naselja zaštitili od štetnog djelovanja suše, vjetrova i vode. Ta Uredba je naknadno nadopunjena. (Službeni list FNRJ broj: 31, strana 443 od 9. travnja 1949. god.) Iza objavljivanja rečenih Uredaba pristupilo se organizovanju Instituta. Obzirom na raznolikost ekologijskih faktora i vegetacije određeno je, da se osnuju direkcija u Splitu te stanice u Rijeci, Trstenu, Mostaru i Titogradu. Rad oko organizacije obuhvatio je: pronalaženje i pribavljanje podesnih objekata i njihovo osposobljavanje za rad. Godine 1948. dobivena su dva kompleksa zemljišta u površini od cea 3.0 ha u Bjelopolju kraj Mostara. Slijedeće godine podignuta je na tom zemljištu jednospratna zgrada za smještaj eksperimentalne stanice i osnovan šumski rasadnik u površini od 4.500 m2. Godine 1948. dobiven je u Trstenom kod Dubrovnika bivši posjed Gučetič-Gozze u površini od 28,466 ha sa zgradom. Godine 1949. izvršena je opravka dvorca i sjenice te adaptacija stana čuvara. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 172 <-- 172 --> PDF |
U godini 1949. uzeto je u zakup zemljište u špinutu (u Splitu) u površini od 5500 m2, na njemu podignute drvene barake u površini od 250 m2 za uredske prostorije Direkcije te osnovan šumski rasadnik u površini od 1000 m2. Iste godine dobivena je kuća i zemljište u sent. Petru ob Krasu za opitni punkt, te osnovana eksperimentalna stanica na Rijeci kao i šumski rasadnik na Sv. Katarini kraj Rijeke u površini od 1000 m2. Godine 1949. je tadanji savezni ministar za šumarstvo Dr. V. čubrilović odredio, da se u sklopu Instituta osnuje Zavod za planinske šume u Ljubljani. Osnovna je misao bila, da Institut naučno obuhvati cjelokupno područje krša. Prema zamisli inicijatora Institut je trebao da bude ne samo naučna ustanova, već i ustanova gdje će apsolventi šumarstva prije stupanja u praksu nadopuniti svoje znanje. Dio vremena trebali su apsolventi provesti u Zavodu da se upoznaju sa gospodarenjem i naučnim dostignućima u prebornim šumama. N. R. Slovenija ustupila je u Ljubljani baraku ispod Rožnika za smještaj Zavoda, te stavila na raspoloženje kompleks šuma masiva Snežnik- Javornik u površini od 22.000 ha sa prostorijama za smještaj ekipa u 10 zgrada tog područja. Godine 1950. dobiven je u blizini Splita u upravu kompleks makije »Kaočina Gaj« iznad Kaštel Sućurca u površini od 119.47 ha, zbog proučavanja vremena sječe, načina uzgoja te veličine prirasta pseudomakije. Institut, međutim, nije uspio uspostaviti stanicu u Titogradu, jer N. R. Crna Gora nije pružila potrebnu pomoć pri dobivanju zemljišta. Prikupljanje objekata nije zadavalo naročitih teškoća, no nabava opreme bila je veoma teška. Institut je uspio da se opskrbi samo najnužnijim pokućstvom, alatom i prevoznim sredstvima. Knjižnica je imala svega 1000 djela, prvenstveno domaće literature te starijih djela stranih autora. Savremene strane literature i časopisa gotovo i nije bilo. Nije uspjelo osnovati laboratorije, nabaviti računske i ostale strojeve, instrumente i t. d. t. j . materijal, koji je trebalo nabaviti iz inostranstva. Nije uspjelo uspostaviti meteorološke postaje osim u Splitu. U razdoblju 1949.—1955. Institut je raspolagao ovim novčanim sredstvima: Budžet Investicije Ukupno 1949. 4,491.000— Din 8,920.000.— Din 13,411.000.— Din 1950. 7,391.000.— „ 109.000.— „ 7,500.000.— „ 1951. 2,883.214.— „ 300.000.— „ 3,183.214.— „ 1952. 5,483.000.— „ 622.989.— „ 6,103.989.— „ 1953. 6,133.000.— „ 3,200.000.— „ 9,333.000.— „ 1954. 7,773.000.— „ 1955. 8,217.000.— „ Najveće teškoće imao je Institut u pogledu popunjavanja kadra stručnim osobljem. U vrijeme kad je Institut osnovan bila je u naponu borba za obnovu zemlje i izvršenje petogodišnjeg plana. Zadaci postavljeni pred šumarstvo potpuno su apsorbirali stručni kadar. Uslijed toga je bilo teško stručno osoblje odvojiti iz operative za rad u Institutu, pogotovo ono sa |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 173 <-- 173 --> PDF |
izvjesnom praksom. Institut se morao zadovoljiti početnicima ili stručnjacima sa praksom van krškog područja. U jesen 1950. godine, t. j . prije prelaza Instituta u sklop Jugoslavenskeakamedije znanosti i umjetnosti, bilo je u Institutu: 11 inženjera, 1 pedolog, 4 šumarska tehničara, 7 lugara, 3 rasadničara, 2 računska službenika, 5 pomoćnih službenika i 35 radnika. Ukupno 79 ljudi, koji su većinom došli u drugoj polovini 1949. god. Prema odobrenoj sistematizaciji mjesta bilo je predviđeno 107 radnih mjesta, no taj se broj nije nikada dosegao. Kako se potrebni stručnjaci nisu mogli dobiti to su ostala nepopunjena njihova mjesta kao i mjesta pomoćnog osoblja. Po okupljanju najnužnijeg osoblja moglo se pristupiti unutarnjoj organizaciji Instituta. Privremenim pravilnikom o radu i organizaciji Instituta bilo je predviđeno šest eksperimentalnih grupa i četiri istraživačke grupe. Uspjelo je stvarno formirati samo eksperimentalne grupe za proizvodnju sjemena i sadnica, za šumske kulture te za regeneraciju devastiranih šuma, šikara i makija. Od istraživačkih grupa osnovana je pedološka grupa koja je, pošto nije imala vlastitog laboratorija, vršila radove u Pedološkom zavodu poljoprivredno-šumarskog fakulteta u.Zagrebu. Istraživački rad započeo je u jesen 1948. godine preuzimanjem eksperimentalnih polja u rasadniku Špinut u Splitu (sadnice eukalipta i tunga) od tadanje Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Prvi plan rada sastavljen je za godinu 1949. Plan je obuhvatio fitocenološka istraživanja, pedološka istraživanja, istraživanje proizvodnje sjemena i sadnica, istraživanja šumske melioracije pošumljavanjem, regeneracijom šikara i makija, istraživanja vezivanja i učvršćivanja tla, zaštite biljnog pokrivača te šumsko-taksacij ska istraživanja. Izrađene su metodike rada, izvršeni pripremni radovi, kao i izbor pokusnih ploha te osnovani rasadnici na kojima je vršena sjetva sjemena (u Trstenu i Splitu*). Planom predviđena fitocenološka istraživanja trebali su vršiti vanjski suradnici, a o trošku Instituta. Ona su samo djelomice izvršena (Prof. I. Horva t na Risnjaku). Većina tih istraživanja nisu bila u izravnoj vezi sa ostalim temama Instituta pa se Institut njima nije mogao koristiti. Dio rezultata nije do danas objavljen (— radovi na otoku Pagu) ; ono što je objavljeno nije izašlo kao edicija Instituta. Plan za godinu 1950. nastavlja istraživanja uglavnom prema planu za god. 1949. Plan je izvršen, jer je predviđao rad u etapama. Planovi su sastavljeni po direktivi Ministarstva šumarstva FNRJ koje ih je odobravalo. Karakteristika je tih planova preveliki broj zadataka. Nije se dovoljno uzimalo u obzir, da Institut nema potrebnog osoblja i pomoćnih sredstava za pravilnu realizaciju. Ispušteno je iz vida da se osoblje ne može dovoljno posvetiti pojedinom problemu, ako istovremeno mora obrađivati veliki broj raznorodnih problema. Početkom 1950. godine pristupilo se reorganizaciji državne uprave. Tom prilikom rasformirano je Ministarstvo šumarstva FNRJ. šumarstvo je uklopljeno u Savjet za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ. Kako prema organizacijskoj formi, Savjet nije mogao imati svojih ustanova, odlučeno je da se Institut za pošumljavanje i melioraciju krša rasformira po Republikama. Zavod za planinske šume predan je NR Sloveniji i pripojen Gozdarskom |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 174 <-- 174 --> PDF |
institutu Slovenije u Ljubljani. Eksprimentalna stanica u Mostaru predana je NR Bosni i Hercegovini i ušla je u sklop Instituta za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu. Direkcija Instituta u Splitu sa Stanicom Rijeka i Arboretumom Trsteno predana je Predsjedništvu Vlade Hrvatske, koja ih je predala Jugoslavenskoj Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Jugoslavenska Akademija je rukovodstvo tog dijela Instituta predala Odjelu za prirodne nauke. Odjel za prirodne nauke preuzeo je 10. septembra 1950. ustanove Instituta na području NR Hrvatske. Prelaženjem Instituta za melioraciju Krša pod kompetenciju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, nastaje novo razdoblje u njegovom djelovanju. Jugoslavenska akademija stala je na gledište, da ona kao najviša naučna ustanova u Republici treba da ima šumarski institut, koji će obuhvaćati cjelokupnu problematiku šumarstva, naročito njegov ekspementalni dio. Zamišljeno je da se osnuje jedinstveni Institut sa Centrom u Zagrebu. Na toj zamisli izrađen je Pravilnik koji utvrđuje slijedeće: Institut za eksperimentalno šumarstvo naučna je ustanova Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u sastavu Odjela za prirodne nauke (čl. 38—1 Statuta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Zadatak je Instituta: 1. da istražuje i proučava biološka, tehnološka i ekonomska pitanja, koja su neposredno i posredno vezana za šumu i šumsko tlo uključujući ovamo i krš; 2. da organima državne vlasti i uprave, kao i svim zanimanim ustanovama pruža mogućnost korištenja, u naučne i praktične svrhe, rezultatima istraživačkog rađa Instituta pri rješavanju šumsko-uzgojnih, tehnoloških i privrednih problema u oblasti šumarstva; 3. da trajno surađuje i pomaže rad srodnih instituta na poljoprivrednošumarskim fakultetima, kao i instituta najviših organa republičke državne uprave na području šumarstva i drvne industrije; 4. da pomaže više stručno obrazovanje i usavršavanje stručnih i naučnih radnika na području šumarskih nauka. Za postizavanje svrhe iz čl. 2 ovog Pravilnika Institut se služi terenskim radnim jedinicima (eksperimentalnim stanicama, eksperimentalnim poljima, opažačkim stanicama, arboretumima, rasadnicima, vrtovima i staklenicima), laboratorijima, radionicama i knjižicama, kao i ostalim potrebnim sredstvima. Institut za eksperimentalno šumarstvo nalazi se pod općim rukovodstvom Odjela za prirodne nauke Jugoslavenske akademije, koji se stara o prosperitetu Instituta preko svoje sekcije za šumarske nauke (čl. 5. Pravilnika za rad i poslovanje Odjelnih sekcija Jugoslavenske akademije) i preko stručnog savjeta (čl. 38 st. 5 Statuta o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti). U stručni savjet ulaze najmanje dvojica pravih članova Akademije, Odjela za prirodne nauke, dok ostali mogu biti ili članovi dopisnici ili drugi članovi sekcije za šumarske nauke. U stručni savjet ulaze kao savjetodavni članovi jedan predstavnik najviših organa republičke državne uprave na području šumarstva i drvne industrije. Na osnovu Pravilnika a prema zamisli perspektivnog razvoja Instituta Centar je Instituta osnovan u Zagrebu. U njegovom sklopu predviđen je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 175 <-- 175 --> PDF |
pedološki laboratorij. Pod Centar spadaju stanice u Splitu, Rijeci te Arboretum Trsteno. / Dolaženjem Instituta pod Jugoslavensku akademiju regulirano je pitanje zemljišta Direkcije u Splitu. Za to zemljište, koje je po Direkciji uzeto u zakup i na njemu podignute uredske barake, garaža i spremište, poveden je svojevremeno ekspropriacijski postupak zajedno sa postupkom za zemljište koje je trebalo Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu. Kako ranije nije provedena razdioba, ona je izvršena prilikom primopredaje. Institut je dobio površinu od 28.898 m2. Godine 1951. je Jugoslavenska akademija ustupila za potrebe stanice Rijeka zgradu u Brgudima. U proljeće 1951. godine dobila je stanica Rijeka posjed u Frlaniji kod Matulja sa ostacima izgorjelih objekata u površini od 1,9983 ha. Prema tome Institut sada posjeduje: 1. U Splitu drvenu baraku u kojoj su uredske prostorije, spremište, garažu i 28.898 m2 obradive površine. 2. U Trstenu lj etnikovac sa gospodarskim zgradama te 28.466 ha zemljišta što ga čini arboretum i eksperimentalna polja. (Detalj o tome vidi u publikaciji o Trstenu). 3. U Rijeci zgrada stanice u Brgudima i posjed u Frlaniji u površini od 1.998 ha. Osim toga ima stanica u Splitu u svojoj upravi sa pravom vršenja istraživačkih radova Kaočina gaj kod Kaštel Sućurca od 119.47 ha. Pedološki laboratorij u Zagrebu nije još do danas uređen. U razmatranju je osnivanje fitopatološkog laboratorija pri Centru te genetičkog, botaničkoekologijskog i sjemenarskog laboratorija na Rijeci. U vezi sa zamišljenom organizacijom Instituta stalo se na gledište, da se stanicama da što širi i samostalniji djelokrug. Perspektivno treba da svaka stanica postane centar istraživačkog rada za svoje područje. Tim u vezi vrše se studije. Prelaženjem Instituta pod Jug. Akademiju, nastupili su novi momenti u pogledu naučno istraživačkog rada. Stručni savjet daje glavne smjernice za naučno-istraživački rad Instituta. Djelovanje Savjeta došlo je do punog izražaja već pri sastavu plana istraživačkog rada. Plan za godinu 1951.—1955. obuhvatio je za područje degradiranog Krša: istraživanja šumske vegetacije; načine tretiranja raznih vrsta sjemena drveća i grmlja, uzgoja sadnica podesnih za presadnju na teren, istraživanja raznih metoda vještačkih pošumljavanja degradiranih terena, istraživanja o utjecaju vremena sječe na razvoj makije i šikare te istraživanja bioloških i ekoloških elemenata za introdukciju stranih vrsta. Institut ima za svoja istraživanja tri rasadnika, bez klijališta i bez staklenika. U rasadniku »špinut« površine 3120 m2 pri stanici u Splitu istražuje se uzgoj sadnica elementa makije i stranih vrsta drveća i grmlja, kao i za produkciju sadnica potrebnih pri terenskim istraživanjima. Rasadnik Arboretum Trsteno površine 5.200 m2 služi za ispitivanje mogućnosti naturalizacije suptropskih i mediteranskih vrsta grmlja i drveća potrebnog industriji i pri pošumljavanju. Mjeseca novembra 1955. g. objelodanjeni su prvi rezultati istraživanja pod naslovom: »Anali instituta za eksperimentalno šumarstvo« — Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 531 |