DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 172 <-- 172 --> PDF |
U godini 1949. uzeto je u zakup zemljište u špinutu (u Splitu) u površini od 5500 m2, na njemu podignute drvene barake u površini od 250 m2 za uredske prostorije Direkcije te osnovan šumski rasadnik u površini od 1000 m2. Iste godine dobivena je kuća i zemljište u sent. Petru ob Krasu za opitni punkt, te osnovana eksperimentalna stanica na Rijeci kao i šumski rasadnik na Sv. Katarini kraj Rijeke u površini od 1000 m2. Godine 1949. je tadanji savezni ministar za šumarstvo Dr. V. čubrilović odredio, da se u sklopu Instituta osnuje Zavod za planinske šume u Ljubljani. Osnovna je misao bila, da Institut naučno obuhvati cjelokupno područje krša. Prema zamisli inicijatora Institut je trebao da bude ne samo naučna ustanova, već i ustanova gdje će apsolventi šumarstva prije stupanja u praksu nadopuniti svoje znanje. Dio vremena trebali su apsolventi provesti u Zavodu da se upoznaju sa gospodarenjem i naučnim dostignućima u prebornim šumama. N. R. Slovenija ustupila je u Ljubljani baraku ispod Rožnika za smještaj Zavoda, te stavila na raspoloženje kompleks šuma masiva Snežnik- Javornik u površini od 22.000 ha sa prostorijama za smještaj ekipa u 10 zgrada tog područja. Godine 1950. dobiven je u blizini Splita u upravu kompleks makije »Kaočina Gaj« iznad Kaštel Sućurca u površini od 119.47 ha, zbog proučavanja vremena sječe, načina uzgoja te veličine prirasta pseudomakije. Institut, međutim, nije uspio uspostaviti stanicu u Titogradu, jer N. R. Crna Gora nije pružila potrebnu pomoć pri dobivanju zemljišta. Prikupljanje objekata nije zadavalo naročitih teškoća, no nabava opreme bila je veoma teška. Institut je uspio da se opskrbi samo najnužnijim pokućstvom, alatom i prevoznim sredstvima. Knjižnica je imala svega 1000 djela, prvenstveno domaće literature te starijih djela stranih autora. Savremene strane literature i časopisa gotovo i nije bilo. Nije uspjelo osnovati laboratorije, nabaviti računske i ostale strojeve, instrumente i t. d. t. j . materijal, koji je trebalo nabaviti iz inostranstva. Nije uspjelo uspostaviti meteorološke postaje osim u Splitu. U razdoblju 1949.—1955. Institut je raspolagao ovim novčanim sredstvima: Budžet Investicije Ukupno 1949. 4,491.000— Din 8,920.000.— Din 13,411.000.— Din 1950. 7,391.000.— „ 109.000.— „ 7,500.000.— „ 1951. 2,883.214.— „ 300.000.— „ 3,183.214.— „ 1952. 5,483.000.— „ 622.989.— „ 6,103.989.— „ 1953. 6,133.000.— „ 3,200.000.— „ 9,333.000.— „ 1954. 7,773.000.— „ 1955. 8,217.000.— „ Najveće teškoće imao je Institut u pogledu popunjavanja kadra stručnim osobljem. U vrijeme kad je Institut osnovan bila je u naponu borba za obnovu zemlje i izvršenje petogodišnjeg plana. Zadaci postavljeni pred šumarstvo potpuno su apsorbirali stručni kadar. Uslijed toga je bilo teško stručno osoblje odvojiti iz operative za rad u Institutu, pogotovo ono sa |