DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 180 <-- 180 --> PDF |
normalnim putem, nego uglavnom vlastitom izgradnjom. Kod istraživačkog, kao i kod svakog drugog rada, put do cilja odnosno rezultata je u takvim okolnostima dug i nije jeftin. Ipak je institut na tom području mnogo dao, zahvaljujući požrtvovnosti pojedinih suradnika. — Osnovni kompleksni problemi, kojima se institut bavio i koje će dalje rješavati, su ovi: 1. njega mladog naraštaja i uopće šuma u nizinskim, brdskim i planinskim šumama; 2. melioracija degradiranih šuma, konverzije i transformacije; 3. melioracija degradiranih šumskih zemljišta; 4. metode podizanja i uzgoja brzorastućih vrsta drveća; 5. introdukcija i selekcija novih vrsta drveća, grmlja i meliorativnih trava; 6. održavanje i proširivanje četinjača; 7. metode zaštite šuma i šum. rasadnika od biotskih i abiotskih štetnika ; 8. suzbijanje korova kemijskim sredstvima; 9. biologija važnijih vrsta biotskih štetnika; 10. drvogromadne tabele i prirast; 11. konzervacija zemljišta fitomelioracijom; 12. ekološka istraživanja (pedološka, fitocenološka i klimatska) ; 13. prirodni i umjetni načini uzgoja divljači; unošenje potisnutih vrsta; 14. zaštita divljači od bolesti, sanitarno uređivanje lovišta; 15. bonitiranje lovišta; 16. biologija važnijih vrsta divljači; 17. sporedni šumski proizvodi (smolarenje, biljna štavila, ljekovito bilje i dr.). Institut ima 98 pokusnih ploha, jedan rezervat u Gorskom Kotaru i jedan bi trebao imati u nizinskom području. Vez e s operativom . Ovaj je institut naučno-istraživački privrednog karaktera. Stoga on radi posredno i neposredno za šumarsku operativu. Najvažniji rad, kojim je institut u početku svojeg razvitka nastojao što brže pomoći operativi šumarskoj i drvno-industrijskoj, bio je rad unutrašnjih i vanjskih suradnika instituta na šumarskom priručniku. Kasnije je u radu za operativu nastao jak prekid, i to iz ovih razloga: 1. česte promjene kadrova u institutu i nesistematski razvitak ove ustanove; 2. potreban je bio duži period, da se suradnici instituta u danim okolnostima posve spontano pripreme za istraživački rad, 3. preokupiranost operative planiranjem, reorganizacijama, premještajima, masovnim sječama i masovnim pošumljavanjima i dr. nije stvaralo preduvjete za uže povezivanje prakse i nauke. Pokušaji, izvršeni na inicijativu instituta i rukovodstva šum. operativa u 1947. i 1948. godini, nisu imali gotovo nikakav uspjeh. Tek nakon decentralizacije i stabilizacije drž. uprave, a napose nakon osamostaljivanja šumarija, smanjenja masovnih radova i manjeg broja premještaja počela se sve više osjećati potreba za suradnju instituta na terenu. Institut je u toj fazi razvitka našeg šumarstva bio samostalan te stručno spreman za rješavanje i složenijih zadataka putem instruktaža, konzultacija, ekspertiza i instruktivnih ekskurzija. On je ne samo nudio svoju pomoć, nego šta više, takva je pomoć tražena s terena. Prve instruktaže i ekspertize vršene su u većem opsegu 1948. godine (doznaka stabala u prebornim šumama, zaštita šuma od biotskih štetnika |