DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 183     <-- 183 -->        PDF

INSTITUT ZA DRVNO-INDUSTRIJSKA ISTRAŽIVANJA


Ing. Stjepan Frančišković — Zagreb


U
U
Zagrebu već preko 5 godina djeluje Institut za drvno-inđustrijska istraživanja,
jedina ustanova u FNRJ, koja se isključivo bavi problemima
drvne industrije. Prvu je uredbu o djelokrugu rada donijelo bivše Predsjedništvo
Vlade NR Hrvatske dne 12. oktobra 1949. godine, ali je Institut
stvarno već započeo s radom 1. jula 1949. godine. Glavni se zadaci Instituta
mogu sažeti u nekoliko riječi: vršenje tehničkih ispitivanja, proučavanje
primjene i upotrebe novih strojeva, usavršavanje mehaničke prerade
đrveta, kontrola kvalitete proizvoda sa standartizacijom, istraživanja na
sektoru praktične primjene kemijske tehnologije, sastav ekspertiza u svim
problemima industrijske operative i suradnja s domaćim i inostranim znanstvenim
zavodima. U ovo su nekoliko redaka obilježene konture golemog
programa unapređenja drvne privrede u našoj zemlji, gdje gotovo polovina
teritorija pripada šumi i šumarstvu i gdje je drvna industrija najjača ne
samo u ovom dijelu Evrope nego i u čitavom Mediteranu. U samoj NR
Hrvatskoj prema stanju u prošloj godini radi ništa manje nego 17°/o industrijskog
radništva na preradi drveta, pa je u pogledu broja radne snage
drvna industrija relativno najveća i stoji ispred tekstilne (15%), metalne
(11%) i prehrambene industrije (9%).
Danas je ovaj Institut ustanova sa samostalnim finansiranjem te ne
koristi nikakve dotacije iz državnog budžeta. Na čelu je Instituta uprava
od 5 lica kao kolektivni organ upravljanja. Egzekutivu vrši direktor zajedno
sa šefovima odjela, kojih ima u svemu sedam: sekretarijat, šumska eksploatacija,
mehanička prerada, kemijska tehnologija, strojarstvo, ekonomika
i dokumentacija. Službenički kadar broji 11 inženjera, 8 tehničara i
7 lica pomoćnog kadra. Terenske organe, izravno podređene Institutu čine
pokusne stanice u Zagrebu (eksperimentalna i demonstraciona sušara) i
Slavonskom Brodu (poluindustrijsko postrojenje s laboratorijem za impregnaciju).
Ako se na ovom mjestu ispusti iz promatranja rad onih odjela,
koji imaju pretežno pomoćni karakter, vidimo, da je težište svih poslova
postavljeno na pet odjela i to:


a) Eksploatacija šuma, koja obuhvaća sve studije u vezi
sa sječom, izradom, privlačenjem i transportom od sječine do glavnog stovarišta.
Najvažnije probleme u ovoj skupini čine zadaci mehanizacije pojedinih
radnih faza, obrazovanje gravitacionih područja i planovi izgradnje
komunikacione mreže.


b) Mehanička prerada, u čiji sastav ulaze sve faze primarne
mehaničke prerade (pilanarstvo) i finalne proizvodnje (tvornice sanduka,
namještaja, parketa, bačava, šibica, šperovanog drveta, umjetnih ploča,
galanterije i t. d.) ukoliko imaju industrijski karakter.


c) Kemijska tehnologija kao poseban odjel zahvaća u sve
industrijske djelatnosti, koje su vezane s kemijskom promjenom ili razgradnjom
drvne supstancije i to koliko u cilju dobivanja važnih ekonomskih
artikala (tanin, destilati, celuloza) toliko i u cilju povećavanja prirodne
trajnosti sortimenata masovne potrošnje (impregnacija).


d) Strojarstv o ma da je samostalni odjel Instituta, po naravi se
svojih zadataka vezuje bilo na eksploataciju šuma (strojne instalacije mo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 184     <-- 184 -->        PDF

tornih pila, žicara, skidera, kamiona i traktora) bilo na mehaničku ili kemijsku
preradu (energetski problemi, pogonski, radni i pomoćni strojevi).
Međutim polazeći od osnovne uloge strojarstva, koja je obilježena tendencijom
zamjene čovjekovog rada strojem te ubrzanjem i povećanjem ekonomičnosti
tehnoloških procesa, onda se strojarstvo ukazuje kao samostalno
izdvojeno područje naučno-istraživačke djelatnosti.


e) Ekonomik a ima u radu Instituta sličnu ulogu kao i strojarstvo
pa svaki zadatak i rezultate istraživanja stavlja na tezulju ekonomičnosti
polazeći od općih smjernica narodne privrede u našoj zemlji. Naročita joj
je važnost u tome, što na temelju poznavanja fluktuacije pojava i procesa
u ostalim privrednim granama može na temelju komparacija odrediti stepen
važnosti pojedinog zadatka za opći gospodarski prosperitet.


S obzirom na uslove samostalnog finansiranja Institut je do sada
u prvom redu rješavao operativne zadatke (investicioni programi, perspektivni
planovi, ekonomsko tehničke dokumentacije, ekspertize i instruktaže)
a tek u drugom redu zadatke znanstvenih istraživanja i to samo u toliko,
u koliko su naročito aktuelni u našem privrednom životu. Razumljivo, da
obrađivanje materija u okviru pojedinih odjela dobiva raznolike tehničke
forme već prema svrsi i opsegu postavljenog problema (elaborati, publikacije,
uputstva, kursevi, demonstracije i t. d.). U razdoblju od 1949—
1954. god. izrađeno je u Institutu većih elaborata, opsežnijih ekspertiza te
samostalnih publikacij a :


a) područje eksploatacije šuma 27
b) „ mehaničke prerade 49
c) „ kemijske tehnologije ....´ . 37
d) „ strojarstva 34
e) „ ekonomike 36


Institut je održavao specijalne tečajeve za mehanizaciju sječe i izrade
(motorne lančane pile, mehanizacija privlačenja i transporta) te za tehniku
vještačkog sušenja. Povrh toga su suradnici Instituta objavili svoje naučne
radove u domaćim i stranim stručnim glasilima i to: 1 (1949), 5 (1950),
29 (1951), 13 (1952), 13 (1953) i 9 (1954). Posebno mjesto u ovoj skupini
čine prijevodi najvažnijih aktuelnih radova iz inostrane literature, koji
se stavljaju na raspoloženje interesiranim ustanovama i poduzećima ili
ulaze u internu dokumentaciju Instituta. Godine 1950. je osnovan mjesečni
bilten »Drvna Industrija« za stručna saopćenja pretežno popularnog karaktera.
Tiraža se revije kreće oko 2.000 primjeraka.


Uloga ove ustanove u našoj drvnoj industriji nije bila predmet naročite
pažnje samo našeg državnog rukovodstva već je u vezi važnosti naše
šumske privrede u svijetu privukla pažnju međunarodnih faktora, napose
Ujedinjenih Nacija (Food and agricultural organisation »FAO« u Rimu).
Na osnovu ugovora između naše države i organizacije FAO (OUN) od


9. XI. 1951. (Accord suplementaire Nr. 4 entre l´organisation des nation
unies pour l´alimentation et l´agriculture et le gouvernement de Yougoslavie
pour l´octroi d´une assistance technique au gouvernement, Belgrade
le 9. Novembre 1951) Institut je primio jedan dio važnih aparatura i instalacija
za naučna istraživanja u vrijednosti od preko 32.000 dolara. Među
njima su od velikog značenja poluindustrijsko postrojenje za impregnaciju
drveta te uređaji za demonstracionu i eksperimentalnu sušaru. Tako je


ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 185     <-- 185 -->        PDF

Institut mogao nakon ugradnje i montaže primljenih postrojenja osnovati
važne pokusne stanice za konzerviranje drveta kao i za vještačko sušenje.
S tim je u vezi Institut u saradnji s državnim organima tehničke pomoći
organizirao boravak, rad i pregled industrija za stručne eksperte FAO
(OUN), koji su po liniji tehničke pomoći bili upućeni u našu zemlju. Njihove
je prijedloge Institut razradio te u suglasju s državnim organima
tehničke pomoći uputio na primjenu i korišćenje interesiranim poduzećima.
Od eksperata su za područje drvne industrije našu zemlju posjetili na duže
vrijeme: C. W. Scot t (Engleska) za organizaciju naučnog rada, F. Bende
r (Kanada) za kemijsko iskorišćavanje otpadaka, J. Bethe l (U.S.A.)
za proizvodnju šperovanog drveta, J. V e n e t (Francuska) za probleme
furnirske proizvodnje, V. Degraev e (Belgija) za unapređenje pilanarstva,
A. Hu b e r (švicarska) za šumske komunikacije, E. Sahlma n


(Finska) za konstrukcije sušioničkih uređaja i 0. Karlse n (Norveška)
za tehniku vještačkog sušenja.


Ovo nekoliko letimičnih pogleda na dosadanji rad Instituta može i bez
nekih dugačkih numeričkih podataka pružiti opću ilustraciju funkcije, koju
ova ustanova vrši u našoj industrijskoj preradi drveta. Ako pak tome dodamo
relativnu iscrpljenost naših šuma s jedne a tehnički progres s druge
strane, koji zajedno nameću potrebu preorijentacije čitave industrije na
sasvim nove razvojne pravce, onda nailazimo na niz raznolikih problema,
koji traže hitne i dalekosežne zahvate. Ti zahvati u koliko ne rezultiraju
iz uske suradnje nauke i prakse mogu izazvati teške poremećaje u općoj
narodnoj privredi. K tome veliki dio zadataka još nije izašaoi iz okvira
naučnih eksperimenata kao na pr. u mehaničkoj preradi problem sušenja
i ljepila a u kemijskoj korištenje otpadnih materijala. Stoga zadaci i uspjeh
rada Instituta imaju presudno značenje u općoj privredi koliko NR Hrvatske
toliko i čitave naše države.


APSOLVENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ 1860—1955


Prof. Dr. Nikola Neidhardt


1.
N
N
ajvažniji proizvod svake nastave su njeni apsolventi, živi ljudi, koji
stečeno znanje prenose u život. Oni školi daju plastiku života.


Šumarska nastava u Hrvatskoj datira od god. 1860. Te je godine u Križevcima
otvoreno t. zv. Gospodarsk o-š umarsko učilište. Dugo godina bila je to
na jugoistoku Evrope jedina škola za izobrazbu šumarskih stručnjaka. Na njoj su se
izobrazile generacije stručnjaka Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bugarske. Godine 1898
šumarski je dio nastave s te škole prenesen na Sveučilište u Zagreb i u obliku t. zv.
Šumarsk e Akademij e prislonjen uz Mudroslovni fakultet. Godine 1919 Akademija
je pretvorena u P o 1 j o p r i vr e d n o-š u m ar s ki fakultet, t. j. podignuta
na rang fakulteta, a i poljoprivredna je visokoškolska nastava iz Križevaca prenesena
u Zagreb na fakultet. Godine 1947 u šumarskoj nastavi fakulteta uvedena je
bifurkacij a na šumsko-uzgojni, biološki, ili »B« odsjek, te šumsko-industrijski,
tehnički ili »Ttako, da se danas nastava izvodi u dva samostalna odsjeka: š u m s k o-g o s p o d ar s
k i ili »š« i d r v n o-i ndustrijski ili »D«.


541