DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 19     <-- 19 -->        PDF

uvijek točno odrediti. No obzirom na činjenicu da se naša operativa nalazi
pred vrlo važnim i hitnim uzgojnim zadacima, pred redovnim i zakašnjelim
uzgojnim radovima na velikim površinama (230.000 ha), ovi su uzgojni
radovi vrlo hitne prirode; oni obzirom na stanje naših mladika i mladih
sastojina ne trpe nikakova odlaganja, nego dapače traže brži zahvat kod
kojeg treba da dođe do izražaja posvemašnja stručnost te veliko iskustvo
i to ne samo kod šumarsko-tehničkog osoblja, koje stručno rukovodi tim
radovima, nego i kod stalnih šumskih radnika, koji vrše zajedno sa stručnim
osobljem najodgovorniji posao: izbor i obilježavanje stabala za sječu.
S obzirom na to, kao i na činjenice da su mladici i mlade sastojine vrlo
raznolike po uzrastu i kvaliteti, da potječu većim dijelom od zastarčenog
predrasta, koji guši i ono malo preostalih kvalitetnih bukovih i hrastovih
stabala; da imamo danas većim dijelom mlad i nedovoljno spreman i neiskusan
stručni kadar; da su uzgojni radovi vrlo hitni i neodgodivi, to se
pitanje provađanja uzgojnih radova postavlja kao problem kojem rješavanju
valja odmah pristupiti.


Forsirana sječa starih bukovih i hrastovih sastojina od 1945. god. do
danas na ovom području provađana je uglavnom u dva sijeka i to: progalnonaplodnim
i dovršnim. Progalno-naplodnim sijekom u potrazi naročito za
bukovim tehničkim stablima i tehničkom drvnom masom, otvaran je naglo
sklop starih bukovih sastojina. Intenzitet sječa kretao se između 40 i 60°/o
od ukupne mase bez obzira na broj stabala i njihovu površinsku rastrešenost,
stanje i zapremninu krošanja-stabala sjemenjaka i proizvodnu snagu tla. Na
dovršne sjekove nije se dugo čekalo bez obzira da li su sjemenjaci urodili
sjemenom i naplodili površinu i osigurali buduće prirodno pomlađenje. Provedenom
sadnjom hrastovog žira pod motiku u bukovim sastojinama u
kratkom pomladnom razdoblju između progalnonaplodnog i dovršnog sijeka,
trebalo je djelomice osigurati i podignuti vrijednost budućih-mješovitih
sastojina, te ujedno spriječiti zakorovljenje sječina. Rijetke sjemenjake,
koji su iznenadno došli iz zatvorenog sklopa na osamu, oborili su i povaljali
prvi jači vjetrovi, te time stvorili još gore i nepovoljnije uslove za prirodno
pomlađivanje.


Posljedice tako loše provađanih sječa u starim čistim bukovim sastojinama
na navedenom području šuma mogle bi se ukratko ovako resumirati:


Stare, čiste bukove sastojine sa podstojnim grabom, koje su se bile
potpunoma prilagodile klimi, te vezale za određeno geografsko područje,
pretvorene su forsiranim progalno-naplodnim i dovršnim sječama, većim
dijelom u druge tipove šuma (konverzija), u kojima prevladava grab, a
ponekad na odgovarajućim položajima, hrast, dok je bukva potištena i u
razmjerno manjem broju zastupljena. Bukov kvalitativno vrlo loš mladik,
koji potječe uglavnom od ranijeg zastarčenog predrasta, nalazi se većim
dijelom grupimično ili pak djelomično rastresen po čitavoj površini. Mekane
vrste (iva, trepetljika, lipa i t. d.), koje su nastale nanosom sjemena, uprskane
su i obrazuju bilo čiste ili mješovite grupe. Osim ovih vrsta javlja
se još i divlje voće (trešnja, kruška, brekinja i t. d.).


Dakle današnje mlade mješovite sastojine, koje su nastale iza forsirane
sječe starih, čistih bukovih sastojina, izgledaju obzirom na vrst drva,
omjer smjese, vrijednost krošnje i debla i kvalitete stabala posve drugačije
tako da možemo govoriti o znatno izmjenjenim tipovima šuma na području
NRH između Save i Drave, Une i Kupe. U tom pogledu naročito su intere


375