DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 203     <-- 203 -->        PDF

mnogi lovni stručnjaci i lovni naučenjaci. Od ukupno 92 naše izložene jelenske
trofeje postigli smo 30 I-vih ocjena, 37 drugih, i 23 treće.


Od malo izloženih trofeja kozoroga, trofeja našeg kozoroga sa Begun-
šćice (lovac maršal Josip Broz Tito) ocijenjena je I-vom ocjenom i počasnim
znakom, te je bila skupa sa našim rogovima jelena prvaka svijeta
izložena u počasnoj dvorani.


Kod trofeja divokoza, od ukupno izloženih 95 trofeja osvojili smo 15
I-vih, 24 II-ge i 19 III-ćih ocjena. Prvenstvo je odnijela Švicarska.
Kod trofeja srndaća, od ukupno izloženih 140 trofeja osvojili smo 14
I~vih, 38 II-gih i 45 III-ćih ocjena. Prvenstvo je odnijela švedska.
Kod trofeja lopatara, od ukupno 5 izloženih trofeja osvojili smo 1
Il-gu i 1 III-ću ocjenu. Prvenstvo osvojila Mađarska.


Kod trofeja veprova, od ukupno izloženih 25 trofeja osvojili smo 9
I-vih (jedna sa počasnim znakom, lovac ing. Obradović Ljubo), 7 II-gih
i 4 IH-će ocjene. Od ukupno 360 trofeja donijeli smo kući 303 medalje (76
zlatnih, 117 srebrnih i 110 brončanih.


Poseban interes i senzaciju pobudila su izložena krzna naših medvjeda.
Sa kvalitetom naše divljači, prvenstveno jelena, nalazimo se među
prvima u svijetu.


Ta izložba bila je najjača propaganda za naš lovni turizam. Nemamo
još toliko uzgojenih i za odstrel zrelih jelena, koliko bi bilo interesenata,
(Sa lakoćom postiže se za odstrel kapitalnog jelena 1000 dolara).


Po povratku sa izložbe u Düsseldorf u održana je izložba toga materijala
proširena sa specifičnostima pojedinih republika u svim našim republikama,
sa istom propagandnom i odgojnom svrhom za lovce i nelovce.


Tokom minulih 10 godina poduzeto je po savezima lvačkih društava
niz mjera, da bi se lovci osigurali protiv nesretnih slučajeva i ranjavanja
u lovu, a u slučaju smrtnog slučaja i njihove porodice. To je i realizirano
putem Državnog osiguravajućeg zavoda. U istu svrhu doneti su slični propisi
za zaštitu lovočuvara i njihovih porodica.


Primjenom novih naprijed iznesenih mjera osjeća se danas znatno
poboljšanje prilika u našim lovištima u odnosu na prilike odmah iza Oslobođenja,
Naročito se osjeća poboljšanje u pogledu izgradnje lovno tehničkih
objekata (hranilišta, solila) te zaštite divljači. Hrana se u mnogim
lovištima izlaže preko zime za visoku i nisku divljač, pazi se na kvantitetni
odstrel, češći su već slučajevi dopreme kvalitetne žive divljači iz udaljenih
krajeva radi osvježenja krvi i t. d. U predjelima gdje je taj rad na naročitoj
visini, osjeća se i znatan porast brojnog stanja divljači.


U našim najnaprednijim lovnim područjima (Međumurje, ist. Slavonija)
počelo se već u zimi 1950/51 sa lovom žive divljači, prvenstveno zečeva,
slijedećih godina i poljskih jarebica. Ta ulovljena živa divljač namijenjena
je uglavnom za izvoz, a manjim dijelom za osvježen je krvi u našim
lovištima i za naseljavanje nekih lovišta.


Da je lov privredna grana, kako ju je ©kvalificirao i sam Zakon o lovu,


o kojoj treba uopćoj privrednoj politici voditi mnogo računa Vidi se iz riječi
druga Svetislava Stefanovića, predsjednika Glavnog lovačkog saveza FNRJ
prilikom otvaranja I Jugoslavenske lovačke izložbe 17. VI. 1954 u Zagrebu,
a koji je rekao: »Prema najskromnijem proračunu u prošloj 1953 lovnoj
godini korist od lovne privrede izražena u novcu iznosi 1„257,777.700 dinara
i 146,817.200 deviznih dinara.« (Lovački vjesnik broj 7/1954) - .
559