DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 204     <-- 204 -->        PDF

To također potvrđuju i ovih nekoliko
statističkih podataka:


»Godišnji izvoz koji se danas ostvaruje u cea količinama:


25.000
komada živih zečeva u vrijednosti cea 375.000 dolara
2.500 komada
živih poljskih jarebica u vrij. cea 15.000 dolara
200 komada živih srna u vrijednosti cea 10.000 dolara
700.000 koža od zečeva u vrijednosti cea 400.000 dolara
12.000 koža kuna u vrijednosti
cea 200.000 dolara
15.000 koža tvorova u vrijednosti cea 35.000 dolara
100.000 koža vjeverica u vrijednosti cea 45.000 dolara
1.000 koža vidri u vrijednosti
cea 10.000 dolara
15.000 koža jazavaca
u vrijednosti cea 45.000 dolara
ostalih krzna u vrijednosti cea 20.000 dolara
300.000 kilograma mesa razne divljači u vrijed.
cea 150.000 dolara
Ukupno: 1,305.000 dolara
(Podaci iz članka, Đukarić: Preko milion dolara godišnji izvoz lovne
privrede — Lovački list NR B i H broj 5/1955)


Da bi se osigurao priliv financijskih sredstava i sa strane lovaca i društvenih
organizacija za što brže unapređenje lovne privrede doneseni su kod
pojedinih republičkih saveza lovačkih društava i Pravilnici o fondovima za
unapređenje lovne privrede. Tako Pravilnik o fondovima saveza NRH u
svom članu 2 precizira, šta sve osigurava sredstva za taj fond: »Sredstva
fonda za unapređenje lovne privrede stvaraju se:


a) izdvajanjem dijela doprinosa koje poduzeća Saveza lovačkih društava
NR Hrvatske uplaćuju´Savezu na osnovu svog godišnjeg plana. Visinu
dijela utvrđuje skupština Saveza svojim godišnjim proračunom,


b) doprinosom narodne vlasti,
c) izdvajanjem dijela naplaćene savezne članarine, koji se utvrđuje godišnjim
proračunom Saveza,


d) izdvajanjem dijela prihoda lovačkih društava od izvoza produkata
lovne privrede. Odluku o visini dijela donosi upravni odbor Saveza, a odobrava
je skupština Saveza,


e) doprinosom lovačkih društava,


f) prihodima od vlastite imovine (kamati i si.).


Iz svega do sada iznesenog vidimo, da je naša lovna privreda iza Oslobođenja
krenula snažnim koracima naprijed. Da bi se ona pravilno razvijala,
potrebno je u radu primjenjivati što više dostignuća lovnih, bioloških i lovu
srodnih prirodnih nauka. Da bi se to zaista moglo primjenjivati osjećala se
već nekoliko godina iza Oslobođenja potreba za osnivanjem Instituta za
istraživanja u lovstvu, koji se bave primjenom svih naučnih dostignuća koja
ubrzavaju razvoj lovne privrede, koji otkrivaju, ispituju i otklanjaju sve
smetnje koje koče razvoj lovne privrede, koji prate rad i dostignuća srodnih
instituta u drugim lovno naprednim zemljama, te primjenjuju sve ono što
se kod nas uz naše prirodno-ekološke uslove može primijeniti. Tako je osnovana
već 1949 u sklopu Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu i lovna
referada, koja se danas toliko raširila, da o pitanju lovstva rade u Institutu
za šumarska i lovna istraživanja tri visoko kvalificirana stručnjaka (dva
šumarska inženjera i jedan doktor veterine). U Beogradu osnovan je 1954
samostalni Institut za naučna istraživanja u lovstvu s većim brojem visoko