DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 215     <-- 215 -->        PDF

blizini smrekovih stabala, te se dobiva utisak, kao da su izrasli iz ogranaka
smrekinog korijenja.


Sličan razvoj nove tvorevine, ali mnogo karakterističniji nego za jelu
i smreku, pojavljuje se na panjevima duglazije (Pseudotsuga
tax if olia Britt.). Brže se razvija novi sloj drveta i kore, a stari sloj
drveta polagano trune ili je posve zdrav. Zato se razlika između oba dijela


SI. 4. Posve prerašten prerez panja " ´ .
duglazije (Pseudotsuga taxifolia). . I
Stari i novi sloj drveta i kore nema
nikakvih vanjskih znakova truleži. ».-.-___ j


drveta po boji većinom ne može lako odrediti. Jasnija je razlika u gustoći
godova: novi dio drveta ima gušće godove, stariji rjeđe. Slična je razlika
na staroj i novoj kori.


Centripetalno obrašćivanje prereza vrlo je brzo te ima slučajeva, da
je prerez posve prerašten, u obliku šubare (si. 4). Takvih primjeraka više
se može naši u susjednoj Sloveniji, gdje duglazijine sastojine pokrivaju
mnogo veće površine.


Listače


Na temelju naših istraživanja i opažanja kao i na temelju radova
inozemnih autora pokazalo se, da korijenje međusobno fiziološki srašćuje
kod jele, smreke, duglazije, ariša i bora. Razvija li se ta pojava i na listačama?
Rezultati istraživanja pokazali su to samo za brezu i hrast. Ako
se ta pojava zbiva i na drugim listačama, moglo bi se ustvrditi, da srašćivanje
korijenja nije izolirana pojava. Takav zaključak izmijenio bi donekle
dosadašnja shvaćanja o odnosima drveća u pedosferi i općenito o biocenozi
šume. Ta razmatranja potakla su nas, da istraživanja proširimo i na
bukvu, koje ima u Gorskom Kotaru mnogo.


Najprije smo uspjeli utvrditi, da se na bukvi (Fagus silvatica)
panjač i nakon sječe pojavljuje slična tvorevina kao na panjevima
četinjača. Ti panjevi su korijenjem srasli s korijenjem obližnjih bukava.
U visokoj šumi iz sjemena nije se moglo opaziti, da se na bukovim panjevima
razvija neki fiziološki proces. Zato se jedva moglo pretpostaviti, da
se ova pojava razvija i na toj vrsti drveća. Daljnja sistematska opažanja


571