DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 217     <-- 217 -->        PDF

Većina istraženih živih panjeva bukve ne prirašćuje; ako prirašćuju,
prirast im je uglavnom neznatan. Vrlo mali broj panjeva sadrži na obodu
uski obrub novog- drveta i kore; uglavnom su to oni, koji su od sujednih
bukovih stabala udaljeni prosječno y2—l m. Veća je zaraslica na prerezu
panja, ako je panj korijenjem srasao s dvije posve blize bukve. Staro drvo
živih bukovih panjeva trajnije je nego na mrtvima. To vjerovatno zato,
što aktivnost sržnih trakova u starom sloju drveta nakon obaranja stabla
nije prestala; oni i nadalje u radijalnom smjeru služe za spremanje rezervnih
tvari. Ipak unatoč sraslom korijenju, događa se da bukov panj trune.


Novi sloj drveta u odnosu na stari ima heterogenu strukturu: drvo je
vrlo tvrdo, vrbi se teško pili, siječe i teše, ne može se cijepati. Napukline
tangencijalnog odsječka imaju oblik krhotine. Makroskopskim pregledom
može se utvrditi, da sržni trakovi prelaze iz starog sloja drveta u novi,
ali u novom su sloju prošireni. Na mikroskopskoj snimci poprečnog presjeka
(si. 5) jasno se razabire razlika između starog i novog sloja drveta.
Tangencijalni presjek (si. 6) nove tvorevine pokazuje, kako su drvni elementi
vrlo nepravilno poredani. Slična abnormalnost razvija se pod utjecajem
gimnosporangija u tangencijalnom presjeku inficiranog Juniperusa
(Küster 1925 u vezi otkrića Wörle-a 1894).


Tab. 3


Udaljenost bu ^ovih pa njeva od najbližih bukovib stabala . m


1 2 . 3 4
Šumski predjel
Panj evi u °/0


živi mrtvi živi mrtvi živi mrtvi živi mrtvi


Kozarac 20 80 5 95 — 100 — 100
Potištene 42 58 27 73 10 90 — 100
Skradski Vrh 43 57 28 72 5 95 — 100
Kameničnik 35 65 21 79 — 100
Blatnik 36 64 17 83 — 100 — 100


Glavica 50 50 26 74 7 93 100
Cavlinek 53 27 23 77 — 100
Zeleni Vir 52 48 22 78 6 94 — 100
Laz 51 49 21 79 6 94 — 100


Broj živih bukovih panjeva u obratnom je razmjeru s udaljenošću od
bukovih stabala (tab. 3), kako se još bolje razabire iz prosjeka sakupljenih
podataka.


Udaljenost m 1 2 3 4
% živih panjeva 43 21 4 —
°/o mrtvih panjeva 57 79 96 —


Uporedimo li te podatke s podacima za jelu, možemo doći do pretpostavke,
da su postrani korijenovi ogranci bukve kraći. Prema navodima
Hil f a (1927) sistem korijenja bukve lateralno neznatno prelazi horizontalnu
projekciju njene krošnje, naprotiv postrano korijenje smreke je