DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 227 <-- 227 --> PDF |
tjedna. Najranije sredinom maja probuši imago ostatak sloja kore. Te u kori vidljive rupe, iz kojih je izletio imago, imaju polukružni oblik širine oko 2,4 mm i visine od oko 1,8 mm. Da se bukov krasnik masovno razmnoži i proširi, mora se smanjiti otpor okoline. Najveći otpor tom razmnažanju pruža fiziološki zdravo, bukovo stablo protiv prodiranja ličinki. 0 tom je otporu ovisna mogućnost daljnjeg napadaja i širenja štetnika, V i e t in gho f f-R i e s c h i Vite su promatranjem ustanovili, da gotovo bez iznimke napadaj krasnika prouzrokuje ugibanje samo onih dijelova stabla, koji su bili izloženi suncu. Grane sa promjerom manjim od 4 cm ugibaju, jer su potpuno zaokružene prohodima ličinaka. Nije zapaženo, da bi bile napadnute i grame tanje od 1,5 cm. ženka Agrilusa odlaže jaja prvenstveno na mjestima, koja su Suncem obasjana, te na dijelovima stabala sa tankom korom. Na tim mjestima stvara se povoljna dispozicija za uspješan prodor ličinaka, jer je ovdje utjecajem toplinskih zraka hidratura lokalno oslabljena (11). Ovakva lokalna dispozicija neovisna je vrsti i bonitetu zemljišta. Izvjesno je, da prodiranje ličinaka Agrilusa u kambijalnu zonu na rubovima opeklina od SI. 4. Učka. Suhovrho stablo u jako proga- Ijenoj bukovoj sastojim. Foto: Z. Vajda sunca, na ozlijeđenim mjestima, na dijelovima stabla eksponiranim suncu, svakako pospješuje već nastale štete i tim u velikoj mjeri pripravlja put daljnjim štetama, osobito bijeloj truleži drveta. Opaženo je, da je napadaj redovno ograničen na zone, koje stoje pod utjecajem sunca. Na granicama napadaja nastaju zarasline, koje neoštećene dijelove, koji se nalaze u sjeni, odjeljuju od usmrćenih, suncu okrenutih, strana. Kora se iznad oštećenih dijelova osuši te poprima crvenkastu ljubičastu boju. Drvo se ispod takve kore osuši. Obrazuje se tamno obojena zona zaštitnog drveta, koja se kasnije uslijed napadaja bijele truleži raspada. Uginula i osušena kora počinje postepeno otpadati tek nakon izlaska imaga. Kada su isključivo sušne vremenske prilike uzrokom sušenja vrhova i grana, onda one u cijelosti odumiru. Za sušenje grana, koje uzrokuju gljive i napadaj Agrilusa, karakteristično je, što te grane u početku samo u jedno polovici ugibaju, odumiru i suše se, dok su u jednoj polovici zdrave. Odumiranje napreduje postepeno iz bolesnog u zdravi dio grane. Ako su veliki dijelovi kore na stablu ili granama oboljeli i otpali, tada se na rubovima ne mora stvoriti zaraslina, koja redovno u tim slučajevima nastaje. |