DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 230 <-- 230 --> PDF |
njem oštetio podmladak. Mjesta na kojima se nije pojavio podmladak, niti ga u skoroj budućnosti možemo očekivati, treba što prije umjetno pošumiti sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka, koje odgovaraju danim ekološkim prilikama. Pri tome treba izbjegavati šablonski postupak, jer se okološki faktori, obzirom na ekspoziciju, konfiguraciju terena i kvalitet tla, već na male udaljenosti znatno razlikuju. Svakako treba težiti uzgoju mješovitih i raznodobnih sastojina. Ukoliko se unose nove vrste neka se to učini na temelju već stečenih iskustava u tom području ili ako ih nema, treba osnovati pokusne plohe. Domaćim vrstama, koje tu rastu u području svoje prirodne rasprostranjenosti, treba dati u svakom slučaju prednost. Unošenje četinastih vrsta, kao što su jela i smrča, zahtijeva tu osobiti oprez. One se tu mogu uspješno uzgajati samo na sjevernim, trajno svježim ekspozicijama, a nikako ne na južnim i zapadnim ekspozicijama, na mjestima, na kojima su se osušile mase bukovih stabala i čitave bukove sastojine, jer je jasno, da na tim mjestima one četinaste vrste, koje traže više vlage od bukve, ne mogu ovu zamijeniti. Obzirom da je temperatura najhladnijeg mjeseca u godini manja od —1° C, dok prosječna visina oborina za vrijeme vegetacije iznosi 753 mm, mogla bi se na istočnim i sjevernim ekspozicijama na pogodnim staništima grupimičn o uzgajati smrča, jer su temperaturne i oborinske prilike na tim ekspozicijama za tu vrst povoljne. Posebno ističemo, da je isključeno uspješno prirodno> pomlađivanje bukovih sastojina Učke i umjetna obnova njenih već degradiranih površina, uz istovremenu pašu ovaca i koza. Budućnost podmlatka i kultura bit će osigurana samo potpunom zabranom pašarenja na čitavom tom području. Na koncu napominjemo, da je za pravilno uspješno gospodarenje sa šumama Učke potrebno što prije sastaviti gospodarsku osnovu i izgraditi mrežu dobrih puteva. Završavajući ovu raspravu posebno ističemo veliku važnost, koju ima pravilno gospodarenje i osobito oprezni postupak sa bukovim šumama visinskog pojasa Učke po sve poljoprivredne i šumske kulture, koje se uzgajaju u područjima, koja leže ispod tog visinskog pojasa. Podržavanje i rigorozna zaštita bukovih šuma na Učki od prvenstvenog je značenja za vodni režim tog područja, jer su upravo guste bukove sastojine zapreka stvaranju bujica i odnošenju plodne zemlje u more. Takve su sastojine u visinskom pojasu Učke stalna i trajna zaštita svih gradova, ljetovališta, njihovih parkova i nasada na morskoj obali i njenih padina. Možemo reći, da njihov opstanak i njihova bolja budućnost izravno ovisi o što boljem uzgoju i zaštiti tih šuma. LITERATURA: 1. Baade r G.: Untersuchungen über Randschäden, Frankfurt am Main, 1952. 2. Geige r R.: Die Waidegefährdung durch den Dürresommer 1947., Forstwissenschaftlichen Centralblatt, Berlin 1951. 3. H o r v a t I.: Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb, 1*949. 4. Kirwal d E.: Forstliche Wasserhaushaltstechnik, Neudamm, 1944. 5. Hidrometeorološka služba, Zagreb: Temperaturni i oborinski podaci za met. stanicu Crikvenica, Rijeka, Učka. Za period 1892—1954. 6. V a j d a Z.: Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskog Kotara, Zagreb, Šumarski list 1933. |