DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 263 <-- 263 --> PDF |
U usporedbi sa sastojinama hrasta lužnjaka u fakultetskoj šumi LIPO VLJANI, kitnjakove sastojine na Dil ju su s obzirom na širinu godova mnogo finije. Za ilustraciju navodimo u lipovljanskoj šumariji odsjek 190/a, koji je po starosti (97 god.), po temeljnici (23 m2/ha) i po drvnoj masi (296 m3) vrlo sličan pokusnoj plohi »čisti Hrastik«, no s tom razlikom, da je u odsjeku 190/a prosječna širina posljednjih godova dva puta veća, te iznosi 2´83 mm, a tečajni godišnji volumni prirast doseže iznos od 5´6 m3/ha. činjenica, da hnast lužnjak u posavskim šumama šumarije Lipovljani ima gotovo dva puta šire godove od hrasta kitnjaka na Dilju u sastojinama podjednake temeljnice i podjednake drvne mase govori u prilog tome, da ta dva hrasta različito prirašćuju u debljinu. U literaturi nismo uspjeli naći o tome sigurnih dokaza unatoč opširnih istraživanja P o sk i n a (1934) i drugih autora, te Guinie r i u najnovije vrijeme (1950) smatra, da je za finoću hrastovine odlučniji način gospodarenja negoli ovaj ili onaj hrast. Pokusna ploha »čisti Hrastik« i odsjek 190/a u Lipovljanima govore protivno i ukazuju na to, da se razlike u prirašćivanju hrasta lužnjaka i kitnjaka ne mogu pripisati samo različitim temeljnicama i drvnim masama (t. j . različitim načinima gospodarenja) kako to navedeni autori tvrde. ZAKLJUČAK Na temelju naših istraživanja mogu se izvesti ovi zaključci: 1. Frekvencijska distribucija vremena prijelaza za hrast kitnjak ima u većini debljjinskih stepenova pozitivnu asimetriju (vidi tabelu 9). 2. Godišnji debljinski prirast hrasta kitnjaka iznosi: a) na pokusnoj plohi »Krstovi« 2,38 ±0,66 mm; b) na pokusnoj plohi »čisti Hrastik« 2,77 ±0,79 mm; što znači hrastovinu fine strukture. 3. Tečajni godišnji volumni prirast hrasta kitnjaka iznosi: a) na pokusnoj plohi »Krstovi« 5,7 ms ili 1,3%; b) na pokusnoj plohi »čisti Hrastik« 4,2 ms ili 1,6%. 4. Poprečni dobni prirast na tim pokusnim plohama je: a) 4,7ms/ha; b) 2,7m»/ha. 5. Stogodišnje sastojine hrasta kitnjaka na Dilju nisu još dostigle ni zrelost najveće produkcije drvne mase (apsolutna zrelost), pa bi ih s obzirom na finoću godova i kvalitetu drveta trebalo uzgajati u duljim ophodnjama (150 godina i više!). 6. Imajući pred očima dobar prirast, finoću i kvalitetu drveta valjalo bi u šumskom predjelu »Krstovi« izdvojiti neke sastojine, kao odličnu sjemensku bazu hrasta kitnjaka. Ova istraživanja financirale su šumarije Levanjsk a Varoš , Drenje, Trnava i Đakovo na čemu im zahvaljujemo, kao i bivšem šumarskom inspektoratu u Vinkovcima, koji nam je i ovom prilikom pružio svestranu pomoć. Drugovima ing. Josipu š t a n f 1 u, ing. Dragutinu B e d ž u 1 i, ing. Fuadu Ibrahimpa š i ću, Miljenku Komorčecu, apsolventu šumarstva i Mirku šćetincu , studentu šumarstva, koji su učestvovali pri ovim istraživanjima, lijepa hvala. 619 |