DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ide na našu štetu, na štetu kvalitetnog uzgoja stabala i sastojina, vidjeli smo iz podataka o strukturi stabala i bukovih sastojina na naših 17 primjernih ploha, gdje ima razmjerno daleko više stabala lošijeg oblika i lošeg uzrasta, nego onih dobrih, zbog čega je struktura čitave sastojine daleko složenija, a u vezi toga i sam uzgojni zahvat daleko kompliciraniji i teži nego kod sastojina koje su redovno i sistematski njegovane i uzgajane. Ako pođemo od našeg prvog zahvata, od naše prve pomoći, od zaštite ponika pa dalje do njegova prijelaza u pomladak i mladik, nakon prvog najjačeg izlučivanja stabala, to nam mora biti jasno., da ćemo uz naknadna popunjavanja morati istodobno štititi mladik od svih mogućih vrsta korova i štetnog predrasta i od uzgojno nevaljanih stabala — pod uzgojno nevaljalim stablima mislimo na ona loših uzgojnih svojstava i oblika — ukoliko ona naravski nisu potrebna za zaštitu — za sjenu — mladika. Ove radove ponavljamo prema potrebi svake godine i do: druge razvojne etape, do prijelaza podmladka u mladik do stanja kada se mladici gusto sklope, i kada uslijedi drugo jako prirodno izlučivanje stabala zbog potrebe svijetla i prostora. Naš zahvat u to doba treba da ide u smislu budnog promatranja i praćenja prirodnog razvitka stabala, u smislu intervencije, pomaganja uzgojno vrijednih, kvalitativnih stabala uz istodobno uklanjanje štetnih i za daljnji uzgoj nesposobnih stabala. Ovo neprestano i postepeno uklanjanje uzgojno nevaljanih stabala, u prvom redu štetnih predrasta, koje se ponavlja iz godine u godinu sve dok ona ne budu odstranjena, ide uvijek u korist uzgojno vrednijih stabala. Iz tih razloga, pošto se takvo odabiranje ograničuje i proteže prvenstveno na izbor i uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala, štetnog predrasta sa negativnim uzgojnim svojstvima, naziva se još i negativno odabiranje stabala za razliku od pozitivnog, kod kojeg ide daljnji i još sve dalji uži izbor uglavnom između preostalih uzgojno podjednako vrijednih stabala čiji se broj neprestano smanjuje, dok se konačno u doba sječe ne svede na t. zv. uzgojna elitna stabla. Uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala može se provesti kao što smo već spomenuli grubim zahvatom, koji se odnosi na štetne predraste, na viševrha stabla, na rašljasta, na stabla prejakih krošanja, na bolesna, na stabla grmolika oblika, grubo granata i t. d.; ili pak: detaljnim zahvatom koji slijedi iza grubog zahvata iza kojeg, nakon što smo uklonili uzgojno nevaljala stabla, pristupamo prorjeđivanju mladika, postepenom izsjecanju uzgojno loših stabala do te mjere, da nam preostala izabrana uzgojno vrijedna stabalca budu jedna od drugih u stanovitom razmaku. Prvi ili t. zv grubi način njege mladika može se primjeniti kod bukovih mladika za koje vrijedi opće priznato pravilo, da oni treba da rastu u gustom sklopu sve do smirenja stabala u pogledu rasta u visinu. Ovaj način naročito je povoljan za naše bukove guštike na velikim površinama. Drugi način, t. j . prorjeđivanje mladika, stabalaca u odgovarajućem međusobnom razmaku, skup je i spor posao, a osim toga teško je provediv na velikim površinama; on ima karakter vrtlarskih radova. Ovaj način njege mladika obzirom na velike površine nije za naše prilike podesan, a pored toga zahtijeva i velika financijska sredstva (do 10 radnika po lha) . Naprotiv ovaj način je neophodno potreban u mješovitim sastojinama gdje ima stabala, vrsta koje traže mnogo svijetla, naročito hrasta i jasena, koji Šumarski list |