DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 38     <-- 38 -->        PDF

mnogo trpe od zasjene, kad u potrazi za svijetlom, izrastu redovno zakrivljeno,
zasukano i posve izvitopereno, ako im se ne pruži pravovremena ili
povremena pomoć.


Istina je, da grubim zahvatom u mladike, grubom njegom mladika, ne
rješavamo tako dobro i sigurno pitanje uzgoja kvalitetnih stabala u mladićima,
kao što to činimo detaljnim zahvatom i detaljnim pregledom stabala,
razrjeđivanjem mladika. S grubim zahvatom postepeno uklanjamo iz
mladika iz godine u godinu uglavnom sva ona naočigled uzgoj no nevaljala
stabla. Ova stabla da su ostala u zajednici do provađanja zakašnjelog čišćenja
ili prvog prorednog odabiranja, uništila bi velik dio uzgojno vrijednih,
uglavnom kvalitetnih stabala, kao što smo to vidjeli u našim primjernim
plohama. Jedan od glavnih razloga koji nam imperativno nameće potrebu
provađanja uzgojnih radova, napose pravovremene njege mladika,
jest loš položaj i velika udaljenost pojedinih šumskih predjela od izvoznih
puteva. Kao što znamo u njegu mladika spadaju radovi od kojih ne možemo
očekivati nikakve prihode od posjeečnog drvnog materijala, koji skoro redovno
ostaje na mjestu izrade, dakle u mladićima, te služi nakon rastvorbe
kao materijal za humifikaciju. Ukoliko ne bi proveli njegu mladika baš
u jako udaljenim šumskim prdjelima, t. j . pravovremeno uklonili sva uzgojno
nevaljala stabla, to bi, u doba provađanja prvih proreda ili zakašnjelog
čišćenja, imali sastojine veoma različite strukture i veoma različite
kvalitete, kao što smo to pokazali na našim primjernim plohama. Da
se to ne dogodi, i da u tako nepristupačnim šumskim predjelima možemo
mirnije savjesti duže vremena čekati na izgradnju prometnih sredstava,
moramo provesti pravovremenu njegu mladika i time omogućiti većem
broju kvalitetnih stabala što povoljniji razvitak sve do provađanja zakašnjelog
čišćenja i prvog prorednog odabiranja. — Kao što iz dosadašnjeg
izlaganja njege mladika, kao uzgojne radnje, vidimo, radi se dakle o permanetnom
uklanjanju uzgojno nevaljalih stabala, o stalnom čišćenju mladika
od korova i uzgojno štetnih stabala. Uklanjanjem uzgojno manje vrijednih
stabala nastavljamo u gušticima., gdje se njihov broj smanjuje sve
više i više, tako, da mi u gušticima vršimo stvarno ne više čišćenje, nego
pročišćavanje guštika od stabala, koja nismo mogli, a ni smjeli odjednom
ukloniti iz mladika — guštika. (Napominjemo da smo štetne predraste već
ranije uklonili iz mladika, dok sva uzgojno nevaljala stabla nismo mogli
ukloniti do prijelaza mladika u guštike).


Pročišćavanje stabala, uklanjanje još preostalih uzgojno manje vrijednih
stabala vrši se također postepeno. Ono se ponavlja po nekoliko puta
i traje nekoliko godina; ono. vodi sve do užeg i užeg izbora stabala; ono
ima zadatak, da iz guštika postepeno udalji sva ona dosad iz bilo kojih
razloga preostala stabla, koja ne odgovaraju za daljnji uzgoj. Uklanjanjem
preostalih, posljednjih stabala takve vrste iz guštika, doveli smo sastojine
do takvog stanja, da se možemo upustiti u prvo proredno odabiranje stabala,
koje ide do sve užeg i užeg izbora, od t. zv. stabala kandidata ili iščekivalaca,
pa sve do elitnih stabala, čiji se broj svodi u doba sječne zrelosti
samo na nekoliko stotina. Za granice gdje počinje jedan zahvat, jedna
uzgojna radnja, t. j . njega mladika, čišćenje i pročišćavanje te proredno
odabiranje, a gdje se nastavlja druga, nemamo uvijek dovoljno pouzdanih
elemenata. Iz ovoga slijedi, da šumsko uzgojni radovi, koji počinju od ponika,
pa traju sve do sječne zrelosti, predstavljaju jedan jedinstveni, cje