DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 43     <-- 43 -->        PDF

mogućom. Reznice su sađene često pogrešno, koso, sa par pupova nad tlom
i %. d. Kod sadnje na terenu jame se nisu kopale dovoljno dubokoi često
su se kulture topola osnivale jednostavnim zaticanjem topolovih šiba, što
je u sušnim godinama i na zakorovljenim površinama davalo vrlo slab rezultat.
Jedna od najvažnijih mjera kod uzgoja sadnica: odabiranje reznica
odgovarajućeg porijekla, nije se vršila, pa su se reznice rezale često sa
stabla loše kvalitete, posječenih od proreda i sa bilo kojih grana.


Uspjeh u kulturama topola koje su nastale u tom periodu, morao je
uslijed opisanih prilika izostati u većini slučajeva. To je naknadno kod
jednog dijela šumarske struke uzrokovalo razočaranje i sumnju u renta-


Sl. 2. Sastojina eurameričke topole, 18


g. stara. Šumarija Osijek. HiK^ni&Š
bilnost uzgoja »kanadske topole«, pa je poslije prvih većih pokusa taj
uzgoj topola jenjao. On je nastavljen jedino na području Donje Podravine
i Baranje gdje su već i stanišne prilike tamošnjih ritskih šuma pogodovale
tom uzgoju i gdje su se uslijed vrlo dobrih tala i kraj često neodgovarajućih
metoda postizavali ipak bolji rezultati.


Za prosječni slabi uspjeh uzgoja eurameričkih topola u Hrvatskoj u
kulturama osnovanim od 1925—1930. ne može se kriviti tadanja generacija
naše šumarske struke, koja je inače bila stručno na visini. Ona je
radila dobronamjerno, ali je uzgoj tretirala po istim principima i metodama
koje vrijede za većinu ostalih šumskih vrsti. Njoj nije bilo poznato, da se
uzgoj topola u mnogom pogledu razlikuje od uzgoja ostalih vrsti, da topole
po svojoj naravi nisu uopće vrste gusto sklopljenih sastojina, a niti su bile
poznate ostale važne značajke ekologije topola. To uostalom tadanja struka
nije ni mogla znati, jer kako smo naprijed ukazali, u ono vrijeme još sve
to nije bilo poznato niti dovoljno proučeno ni u Evropi. Dokumentiranu
potrebu slobodne krošnje kod uzgoja topola publicirao je prvi puta Baue r
tek 1938. godine. Tamo gdje je uzgoj topola bio stariji (Francuska, Italija,
Holandija) bile su topole razmjerno više uzgajane u drvoredima ili manjim
grupama nego na većim šumskim kompleksima. Izgleda da su i danas u