DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Šumarska udruženja preuzela su na sebe težak i odgovoran zadatak okupljanja svih stručnih snaga na svom području, ostvarivanja žive saradnje operative i nauke pri rješavanju svih važnih pitanja iz oblasti šumarstva. U tora su radu obilno korišćene stranice njihovih stručnih organai drugih edicija. Pokrenuto je pitanje izdavanja Šumarske enciklopedije u sklopuedicija Leksikografskog zavoda FNRJ. Predviđa se, da će posljednji svezak te enciklopedije donijeti i šumarski stručni rječnik u šest jezika. Ovo bi trebala da bude ujedno i stepenica na putu k ujednačavanju a zatim k ostvarivanju jedinstvene naše šumarske terminologije. I u pitanju ozelenjavanja gradova šumarski stručnjaci preuzeli su obaveze te izvršili svoje zadatke i u tom smjeru na zadovoljstvo (Beograd, Brioni, Zagreb). U revolucionim historijskim događajima koji se pokreću snagomljudskoga uma i volje, pojam vremena dobija posebno značenje. Dani često znače godine, a godine stoljeća. U tempu revolucionih događaja u vrlo kratkom razdoblju dosižu se uspjesi ,za koje u redovnom toku trebaju stoljeća. Naprotiv, evolucioni biološki procesi u prirodi teku vrlo polagano. Naročito oni u životu šume. Taj se tempo odražava i u radu onih kojise bave šumom, bilo da posredstvom nauke prodiru u tajne njena života, bilo da radom oplemenjuju njene produkte. U životu šume i rada oko nje deset godina predstavljaju vrlo kratak vremenski interval. No ako se prvi decenij šumarstva u socijalističkojJugoslaviji omjeri pravim mjerilom, stiče se uvjerenje, da je u teškim prilikama, u kojima nas je zatekao čas našeg Oslobođenja, uradilo neobično mnogo. Stvaranje jedinstvenog šumskog fonda, primjenjivanje jedinstvenešumsko-privredne politike, davanje snažnog zamaha industriji drveta, povezivanje rada operative sa radom nauke, stvaranje pogodnih uslova za obrazovanje stručnog kadra ,afirmiranje našeg šumarstva i na domu i pred licem inostranstva — sve to predstavlja uspjeh vrlo velik za prilike u kojima se novo šumarstvo moralo izgrađivati uporedo s obnovom zemlje. Zasluga je mladog naprednog pokoljenja da je svojski prionulo tome radu i doseglo zamjerne uspjehe. Sa praga drugoga decenija treba poželjeti, da u budućnosti ti uspjesi u radu budu još i veći i što korisniji po sretnu budućnost socijalističke Jugoslavije, njenih šuma, njene privredne i političke snage. Aleksandar Ugrenović |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 9 <-- 9 --> PDF |
udžbenika, koji su na savremenoj naučnoj visini. Može se postaviti tvrđenje da je u tom pogledu prvi decenij bio plodniji nego ranijih gotovo 50 godina otkako je šumarska nastava prenesena na Univerzitet. I operativa je dala niz udžbenika i priručnika. Za ovaj uspjeh treba dobrim dijelom zablagodariti i Narodnoj Vlasti, koja je materijalno omogućila štampanje. Za unapređivanje rada operative bilo je važno stručno spremanje šumskih tehničara i čuvara šuma ,koje su s uspjehom vršile naročite škole. U toku prvog decenija i šumarska je nauka pošla putevima koji odgovaraju novom društvenom poretku i njegovom gledanju. Zahvaljujući tome šumarska nauka mogla se povezati sa stvarnošću rada u privredi i industriji. Ona nije više osuđena na izolovanost i ne mora se ograničavati na teorijska pitanja, kako je to iz gole nužde bilo prije oslobođenja. I operativi je dana mogućnost da se bavi naučnim pitanjima koja su u neposrednoj vezi sa njenim ciljevima i zadacima. U tu je svrhu osnovan čitav niz naučnih instituta za njene potrebe. I Akademije nauka kao najviše naučne ustanove u zemlji revidirale su svoj stav prema t. zv. primijenjenim naukama, među njima i prema šumarskoj nauci. One su izborom primile u svoju sredinu i dva predstavnika šumarske nauke. Jugoslavenska akademija u Zagrebu ima u svom sklopu i Institut za eksperimentalno šumarstvo. Akademijski savjet u Beogradu okupio je oko sebe krug mladih naučnih i stručnih radnika da bi mogao pokretati i pomagati probleme i pitanja iz onih oblasti šumarske nauke, za koju je potreban rad na širokoj kolektivnoj osnovici. U široke zadatke što su ih već izvršili naučni Instituti mogu se ubrojiti: pedološka istraživanja i kartiranja, kartiranje vegetacije, njene regresije i sukcesije i kartiranje tla. Pri tom radu korišteni su i avijonski snimci. Pokrenuti su i istraživački radovi u oblasti aerofototaksacije šuma. Na pojedinim šumarskim fakultetima organizovano je održavanje naročitih kursova u tom smjeru. Pristupanje FNRJ u OUN omogućeno je održavanje trajne veze naše operative sa šumarskim komisijama FAO. Ta veza otvorila je mogućnost da širi krug naših šumarskih stručnjaka obogati svoje znanje boravkom i studijem u inostranstvu. Velik broj stručnjaka iz operative, a ponešto i sa fakulteta, bio je po toj liniji upućen u inostranstvo. Brojnim stručnjacima i naučnim radnicima bilo je omogućeno da uzmu učešća na internacionalnim šumarskim kongresima. To je bilo od koristi za učesnika, jer je on mogao da proširi opseg svoga znanja i imao prilike da ga učvrsti novim pogledima i osvježi novim pobudama. Na drugoj strani ti su učesnici preuzeli odgovorno zaduženje, da svojimnaučnim radovima i učešćem u diskusijama afirmiraju glas naše nauke pred inostranstvom. Akademijski Savjet u Beogradu vodio je brigu o tome, da se pravilno usmjeri i organizuje upućivanje šumarskih struč njaka u inostranstvo. Neki su stručnjaci izašiljaniindustrijskih prilika onih zemalja, (Abesinija, Burma). na proučavanje šumsko-privrednih s kojima podržavamo privredne i veze 365 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 8 <-- 8 --> PDF |
efikasnosti sredstava organizovana je zasebna privredna avijacija. Uzeta je u naučno istraživanje i pojava masovnog umiranja brijesta u nizinskim šumama. Zaštitnoj funkciji šuma priklonjena je naročita pažnja. Na konferen cijama svestrano su osvjetljavana pitanja: kako šume utječu na režim voda, koliki je opseg i kakva je priroda i snaga razornog djelovanja ero zije te kako šuma i obešumljavanje djeluju na pojavljivanje odnosno smi rivanje bujica. Ova su pitanja vrlo važna za oborinska područja, koja treba da vodom trajno hrane hidrocentrale. Vjetrobrani pojasevi tražili su poseban studAj s obzirom na njihovo značenje za poljoprivredne kul ture naročito na Kršu, za klimatska lječilišta, za turistička mjesta i za saobraćaj. Sa strane Savezne skupštine donesen je Zakon o šumama i time dan operativni čvrst instrumenat provođenja svih mjera koje se odnose na šumsku privredu i na postupanje sa šumama. S obzirom na jedinstvenost šumskog fonda Zakon o šumama mogao je biti sveden na razmjerno ma len opseg za razliku od voluminoznih Zakona o šumama u kapitalističkim državama. Zasebno mjesto zauzimala je briga oko zaštite prirode u prvom redu šumske vegetacije. Za pojedina područja (nacionalne parkove) doneseni su specijalni zakoni i propisi (Plitvička Jezera, Mljet, Paklenica 1 Lokrum) i osnovane su naročite uprave za ta područja. Saradnja šumarskih stručnjaka u tim tijelima bila je vrlo aktivna. Odnos operative, nastave i nauke postao je vrlo bliz u više smjerova. Ta blizina našla je svoj izražaj i u Zakonu o univerzitetima a naročito u osnivanju fakultetskih i univerzitetskih savjeta. Ta blizina i saradnja omogućila je da se nastava na Šumarskim fakultetima podesi potrebama operative. Da bi se osigurao potreban broj visokokvalifikovanih šumarskih stručnjaka, broj Šumarskih fakulteta povišen je sa 2 na 5 (Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Skopje i Zagreb). Šumarski fakulteti dobili su na upravu i iskorišćavanje vlastite dovoljno prostrane i instruktivne šumske objekte, na kojima se može vršiti nastava, terenska praksa i naučno-istraživački radovi. Na taj je način zadovoljena osnovna potreba visoke nastave, na koju su fakulteti bespomoćno čekali ravno pedeset godina. Nastava na pojedinim Šumarskim fakultetima usmjerena je u dva smjera, točnije vrši se u dva odsjeka. Na njima se mogu obrazovati visokokvalifikovani stručnjaci za potrebe šumskih gospodarstava i drvne industrije. Nastavni plan novog drvno-industrijskog odsjeka izgrađen je na način, da bi se što potpunije obuhvatila tehnološka, tehnička i ekonomsko- komercijalna strana drvne industrije i trgovine drvetom. Savremenost toga odsjeka jest u tome, da su tehnološki osnovi (tehnologija drveta, mehanička prerada, sušenje i finalni proizvodi) u rukama nastavnika specijalista koji pored tehnološkog imaju i biološko obrazovanje. Unapređivanju rada šumarskih fakulteta i učvršćivanju veze između visoke nastave i operative mnogo su doprinijele interfakultetske konferencije, na kojima su uvijek uzimali učešća i predstavnici operative. Velik je korak u interesu unapređenja nastave na Šumarskim fakultetima učinjen time što je štampan ili pripremljen za štampu čitav niz 364 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ostavio tako duboke tragove i poremećaje kao što je šumarstvo. Ti su poremećaji bili naročito veliki u Narodnoj Republici Hrvatskoj i Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini. Razumljivo je, da se u velikim historijskim časovima, kad je u pitanju sudbina naroda i zemlje, ne mogu ovako složeni privredni problemi rješavati strogo po načelima šumarske nauke. Kad se radi o tome biti ili ne biti, ne može se kao mjerilo za dubljinu operativnog zahvata uzimati kruta jednadžba, po kojoj posibilitet šuma na jednoj, a potrebe društvene zajednice na drugoj strani treba da budu trajno jednake veličine. Odstupanje od toga osnovnog načela šumarske nauke u prvom deceniju poslije oslobođenja bila je kruta i razumljiva historijska nužda. Na kraju i prada bi se njome osiguralo blagostanje ne samo današnjice već i budućih generacija. Pa čak mjeren i mjerilom nauke takav zahvat ni u mirna vremena nije nepoznat. Naprotiv, on je poznat pod naučnim imenom prethvata. Njegovi motivi ni u normalnim prilikama nisu bili uvijek samo ekonomske već čak i uzgojne pa i zaštitne prirode. Istina ,prethvat povlači za sobom potrebu planskog uravnotežavanja posibiliteta šuma, na jednoj, i razumnih potreba, na drugoj strani. Smišljenom saradnjom nauke i operative, a sa ciljem da bi se povisio posibilitet šuma i jednovremeno snizile potrebe i veličina potrošnje, moći će se u budućnosti zaravnati eventualni prethvat koji je u prvom deceniju izazvan historijskom potrebom. Uostalom, već su preduzete potrebne mjere, da se izvrši racionalan to jest postepen i dinamičan prelaz na smanjeni godišnji prinos. To je osigurano dugoročnom osnovom sječa za period 1952.—1971. Ovako krupni i složeni zadaci privredno političke prirode morali su izazivati i teškoće pri organizovanju rada u oblasti šumarstva. Dalja teškoća izvirala je odatle što je tu organizaciju trebalo podešavati i promjenama, koje su se javljale u općem unutrašnjem uređenju države (decentralizacija, jačanje lokalnih jedinica i t. d.). Iz svega toga je razumljivo zašto je broj načina i oblika organizacije šumarstva morao u toku prvoga decenija biti velik, i zašto on nije uvijek bio posve identičan za sve narodne republike. U toku prvoga decenija vrlo rano pokrenuto je sa strane narodne vlasti pitanje Krša. Pravilno je uočeno :da Krš nije samo šumarski već široki i složeni socijalno ekonomski problem; da se on ne može riješiti samo administrativnim i zakonskim mjerama; da njegovo rješavanje mora da zahvati sve njegove komponente; da njegovom operativnom rješavanju mora prethoditi naučno istraživački rad. U cilju toga i takvog načina rješavanja problema Krša održavane su konferencije šumarskih stručnjaka i osnovan je po Narodnoj Vlasti naročiti Institut za pošumljavanje i melioraciju Krša u Splitu. Na naučnim ustanovama (Jugoslavenskoj Akademiji u Zagrebu i Akademijskom savjetu u Beogradu) osnovane su komisije i stručni savjeti koji rade u istom smjeru. Od vremena na vrijeme sazivane su široke ankete stručnjaka iz svih zainteresovanih struka, da bi pretresale problem Krša. Velika je važnost pridavana zaštiti šuma. Proučavano je pravovre meno preduzimanje preventivnih i represivnih mjera za zaštitu šuma od štetnih insekata i gljiva. U svrhu primjene potrebnih mjera i ispitivanja 363 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
široko otvarao svoje stranice, kad je trebalo raspraviti vezu između šume, na jednoj, i narodnih potreba sadašnjosti i budućnosti, na drugoj strani. Meni je ukazana čast, da u Jubilarnom broju progovorim uvodnu riječ. Odazvao sam se tom pozivu sa punom pripravnošću a u želji, da kao posljednji predstavnik stare generacije i ovom prilikom pomognem nastojanje mladih drugova. Sretan sam, da sam od svoja 103 semestra šumarskog rada, posljednji 21 semestar mogao da kao aktivni radnik provedem u neposrednom i trajnom dodiru sa nosiocima novog šumarstva. Cas oslobođenja stavio je šumarstvo nove socijalističke Jugoslavije pred čitav niz novih i krupnih zadataka. Teškoća u rješavanju tih zadataka nije bila samo u njihovoj veličini i složenosti već i u tom, da se to rješavanje moralo vršiti u razmjerno kratkom vremenu — za neka pitanja gotovo jednovremeno. Prije svega je bilo potrebno da se ostvare načela i postavke ideološkog programa. Ovamo ide u prvom, redu podržavljenje šuma. Stvarno gledajući, radilo se o slijevanju šuma dotada različitih kategorija posjednika u jednu zajedničku narodnu imovinu. Drugim rječima ,radilo se prije svega o stvaranju jedinstvenog šumskog fonda. To stvaranje dalo je čitavom radu oko šume naročiti smjer. Ideološko gledanje izmijenilo je do temelja odnos šume prema državi. Umjesto zasebne šumarske politike, koja se provodila u kapitalističkom sistemu, u novom društvenom poretku šumarstvo je sačinjavalo samo jedan dio opće privredne politike. Umjesto nekadašnja tri posve različita smjera šumarske politike (za državne šume, za općinske šume i za privatne šume) mora ose realizovati samo jedan jedinstveni stav. Umjesto velikog broja razmjerno malenih krutih gospodarskih jedinica, šumski je fond shvaćen kao velika no elastična gospodarska cijelost. Na temelju takvog stanja i razvoja stvari osnovno načelo proizvodnje u šumarstvu nužno je poprimilo novi i širi vid. Teška razaranja, koja je okupator nanesao saobraćajnim i građevnim objektima, trebalo je što prije urediti bilo popravcima bilo novim građenjem. Postrojenja za mehaničku i kemijsku preradu drveta trebalo je osposobiti za rad. O njihovom radu u velike je zavisila ne samo mogućnost, da se uspostavi saobraćaj, omogući stanovanje naroda i osigura rad ustanova, već da se što skorije dođe do stranih deviza. A te devize bile su neophodan uslov za ostvarivanje jedne od osnovnih postavki ideološkog programa — za industrijalizaciju zemlje. Pored svega toga trebalo je regulirati i usmjeriti proizvodnju u svrhu namirivanja potreba na ogrjevnom drvetu za najšire narodne mase. Poznato je, kako je usred ovog perioda napora i rada teško djelovao potres, do koga je iz razloga idejnog razmimoilaženja sa SSSR-om došlo godine 1948. Rad oko sređivanja i podizanja privrede i industrije nailazio je i na teškoće, koje su vukle svoj korjen iz vremna kapitalističkog načina iskorišćavanja naših šuma. Može se mirno postaviti tvrđenje: nema ni jedne grane u privredi i industriji, u kojoj je način kapitalističke eksploatacije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 79 NOVEMBAR —DECEMBAR GODINA 1955 PRVI DECENIJ ŠUMARSTVA U SOCIJ ALISTIČKOJ JU GOSLAVIJ I (194 5 — 19 5 5) T?ederativna Narodna Republika Jugoslavija zakoračila jeL cenij svoga rada. Prilazeći stvarnosti današnjice trebalodug i mučan put u dvije etape. u drugi deje prevaliti Prvu etapu sačinjavala je Narodno Oslobodilačka Borba, najsvjetliji odsječak naše historije, koji je zemlji i narodu donesao slobodu. Druga je etapa bila ispunjena naporom, radom i ostvarenjima u izgrađivanju države, u utvrđivanju novog društvenog poretka i u jačanju privredne snage. U te obje etape šuma je živo uzela učešća. U Narodno Oslobodilačkoj borbi ona je bila nepokolebljivo vjeran drug borcima. U drugoj etapi ona je davala za život važnu sirovinu. Drvo, oplemenjeno radom ljudskih ruku, omogućilo je, da se zaliječe rane, koje je saobraćaju i građevinama nanesao okupator. Drvo je dalo zamaha industriji; ono je pokrivalo široke narodne potrebe; ono je bilo sredstvo za pribavljanje deviza iz inostranstva. U času ,kad se sa visa postignutih uspjeha brojne struke u svojim organima osvrću na prvi protekli decenij općeg napora i rada, neophodno je da i Šumarski list na ovom uvodnom mjestu svoga Jubilarnoga broja zacrta kratku bilansu o dostignućima nove socijalističke Jugoslavije u oblasti šumarstva. To treba uraditi ne samo iz razloga, da bi pokoljenja koja dolaze, mogla iz zapisa savremenih stručnih radnika uočiti veličinu zadataka koji su izvršeni i teškoća koje su savladane u kratkom vremenskom razdoblju od 1945. do 1955. Slika bilanse toga rada potrebna je i nama samima da uzmognemo ocijeniti, da li smo kao stručni radnici učinili u prvom deceniju sve što je bilo u našoj mogućnosti. Na kraju slika te bilanse bit će korisna i generacijama koje dolaze, kad budu ispitivale naše uspjehe i eventualne propuste. Na osnovu toga saznanja one će moći da popune praznine ako smo ih uistinu ostavili, da isprave nepotrebne krivine na stazama, kojima smo dobronamjerno polazili. Sa tim mislima pokrenut je i Jubilarni broj Šumarskog Lista. Leži u 80-godišnjoj tradiciji Šumarskog lista, da je on kao stručni organ uvijek |