DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Zadnjih godina zavedeno je u mladim topolovim sastojinama i kulturama
i potkresivanje deblo vine savremenim metodama. Tu treba tek sticati
iskustva, ali je taj uzgojni rad bezuvjetan uslov visokovrijednog uzgoja
topola, t. j . furnirskih topola.


Nakon što je naša operativa bila upoznata sa glavnim uslovom kod
uzgoja topola: podržavanjem potrebnog većeg i dovoljnog stanišnog prostora,
počelo je i intenzivnije prorjeđivanje odraslijih topolika.


Uzgoj topola, osim na svojim dosadanjim glavnim područjima, počeo
se intenzivno širiti i u ostalim krajevima Hrvatske, gdje dosada još nije
bio zaveden u većem obimu, kao na pr. Hrv. Zagorju, u Posavini i t. d. Na
području Vinkovaca osnovan je jedan od najvećih rasadnika sa svom modernom
opremom i mehanizacijom u površini od 28 ha, od čega je oko 10 ha
rezervirano za uzgoj topola. Kod mnogih šumarija podižu se za uzgoj topola
novi ili proširuju dosadašnji rasadnici. Zadnjih dviju godina potreba
za topolovim sadnicama i reznicama bila je tolika, da joj se nije moglo
udovoljiti. Ove sezone su već u mnogim rasadnicima počele dospijevati
prve 2-godišnje sadnice uzgojene metodom y2, zbog čega je trebalo čekati
1 godinu. Sada se broj uzgojenih 2-godišnjih sadnica u cijeloj Hrvatskoj
stalno povećava. Prema posljednjim izvještajima, ove sezone imade u rasadnicima
NRH svega oko 1,800.000 uzgojenih topolovih sadnica.


Unapređivanje uzgoja topola u NRH potiče Institut za šumarska i lovna
istraživanja NRH preko´ svojih »Obavijesti«, u kojima stalno upućuje
stručnu operativu u probleme i metode savremenog uzgoja topola, dok
Uprava za šumarstvo Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede
NRH taj uzgoj snažno podržava i propagira mnogim važnim naređenjima
i uputstvima.


U razdoblju od 1945. do 1955. godine podizanje se topolovih kultura
u NRH razvijalo sve intenzivnije. Na glavnim područjima uzgoja topola,


t. j . na područjima dosadanjih šumskih gospodarstva Osijek, Bilje, Vinkovci,
Bjelovar, podignuto je od 1945. do 1953. godine, dakle u svega 7
godina, oko 1.100 ha topolovih kultura, dok je od 1953. do 1955. godine,
t. j . posljedjnih 3 godine podignuto oko 1.800 ha. Prema prosječnoj ocjeni
bilo bi na tim područjima (dakle na samo jednom dijelu NRH) još oko
6.000 ha raspoloživih površina šumskog zemljišta za kulture topola. Ovdje
nisu uzete u obzir velike površine degradiranih sastojina crne i kanadske
topole sa vrbom, na tlu I. boniteta, koje bi trebalo što prije likvidirati i
zamijeniti novim rentabilnijim kulturama topola. Stvarne mogućnosti budućeg
uzgoja topola u Hrvatskoj pokazat će točna inventarizacija šumskih
površina za uzgoj topola, koja se sada vrši.
Paralelno sa sve intenzivnijim uzgojem topola, kako u rasadnicima,
tako i u kulturama, pojavljuju se češće njihove bolesti i štenici. Mi smo
tu pojavu i očekivali i praksa je pravovremeno bila upozorena na glavne
štetnike i bolesti te su preporučene mjere suzbijanja. Najopasnija bolest
ugibanja kore, uzročena parazitima Dothichiza pop u Ine a i C i-
to spora chryso sperma ustanovljene su po prvi puta u Hrvatskoj
na sastojinama topola god. 1950. u šumarijama Otok i Đurđevac.
Kasnije su se ti paraziti sporadički pojavljivali u rasadnicima i kulturama,
no nije još došlo do pojava većeg razmjera. To su paraziti slabosti, i operativa
je upozorena na sve uslove kod uzgoja i manipulacije sa topolama,
koji pogoduju njihovom razvoju. Po nekim dosadanjim iskustvima, izgleda