DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 53 <-- 53 --> PDF |
da jesenje sadnje pod nepovoljnim uslovima pogoduju njihovoj pojavi. Kod dasadanjih slučajeva tih bolesti, stavljanjem napadnutih sadnica na »čep«, došlo je do regeneracije sa novim i zdravim izbojcima. Novi Zakon o zaštiti bilja pod kojeg spada i organizacija kontrolne službe zdravstvenog stanja šumskih sadnica, dakle i topolovih, bit će važan preventiv protiv bolesti topola. Suzbijanju topolovih štetnika, posvećuje se sve veća pažnja. Naravski da se to u prvom redu odnosi na rasadnike, gdje je takvo suzbijanje lakše i moguće. Upotreba domaćih insekticida, pravovremena i preventivna već od ranog proljeća, pokazala je, da se ti štetnici u rasadnicima mogu pot- Sl. 8. Rasadnik topola u Višnjevcu. Šumarija Osijek. puno suzbiti. Ove sezone, kad je većina šumarija svoje rasadnike topola preventivno i rano tretirala prašenjem ili štrcanjem, nismo imali skoro nikakve pojave topolove zlatice, koji je inače najneugodniji štetnik rasadnika. Zadnjih godina pokrenut je u NRH i pokret uzgoja topola izvan šumskih površina, koji po svojoj ekonomskoj važnosti možda i nadmašuje uzgoj na šumskim površinama. Za razliku od inozemstva, taj način uzgoja, t. j . u drvoredima uz vodotoke i ceste, te na pašnjacima, nije uopće u nas bio primjenjivan, što su zapazili i strani stručnjaci. U inozemstvu, naročito u Italiji i Holadniji, a dobrim dijelom u Francuskoj i Njemačkoj taj način uzgoja topola vrlo je raširen i daje često goleme prihode, prosječno se može uzeti da 1 km jednostranog topolovog drvoreda pravilno uzgajan, daje oko 20—30 m3 godišnjeg prirasta i odgovara prihodu sa 1 ha šum- A Šumarski list 409 |