DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 54 <-- 54 --> PDF |
skog zemljišta. Kod dvostrukog drvoreda prihodi su dvostruki, t. j . 40—60 m3 po 1 km. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH proučio je opširnijim elaboratom uslove za mogućnost takvog uzgoja u NRH. Dobiveni rezultati nakon konkretnog i opsežnog ispitivanja, pokazali su da bi uzgoj topola izvan šumskih površina u drvoredima i na pašnjacima te potkućnicama, obzirom na postojeće uslove» mogao dati veće prihode od samog uzgoja topola na šumskim zemljištima. Uslovi za takav uzgoj u NRH jesu sli jedeći: Veliki dio NRH, t. j . 33% su nizine. One se prostiru na nekih 57 biv. KNO-a (s ta n j e 1954) i to rajon Slavonije sa 17 KNO-a, rajon centralne Hrvatske sa 34 KNO-a te pojedina područja 6 KNO-a na Jadranu: Met ković, Imotski, Sinj, Zadar, Poreč i Buzet, u kojima imade za uzgoj topola pogodnih polja ili površina. U tim pretežno nizinskim KNO, prosječno imade 0,7 do 0,8 čistih nizina. NRH razmjerno je bogata vodotocima. Na području njezinog nizinskog dijela u 51 KNO Slavonije i centralne Hrvatske imade oko 8.500 km većih i cea 7.800 manjih vodotoka i kanala svega oko 16.400 km. Prema dosadanjim iskustvima i ispitivanjima čak i na područjima pretežno slabih boniteta tala, neposredne obale uz vodotoke, obično su bogate vapnom i vrlo dobra staništa za uzgoj topola. Drvoredi uz vodotoke redovno daju vrlo jake priraste. U nizinskom području NRH (57 KNO-a) imade puteva i cesta: I. kategorija 810 km II. „ 3.633 „ III. „ 2.548 „ IV. „ 3J687 „ Svega: 10.678 km Nekategoriziranih puteva ocijenjeno je oko 56.000 km tako, da bi cijela putna mreža iznosila u nizinskom dijelu oko 67.000 km. U nizinskom dijelu NRH ima 248.853 ha pašnjaka, t. j . oko 8% površine. Jedan dio tih pašnjaka, po prilici oko 30% mogao bi se zasaditi sa rijetkom mrežom topola 20x20m, koja ne bi smetala rastu trave, a davala bi na II. bonitetu oko 3 m3 godišnjeg prirasta na drvu. U Slavoniji i centralnoj Hrvatskoj imade oko 468.000 potkućnica pa računamo da bi svako domaćinstvo na potkućnici moglo zasaditi barem jedno topolovo stablo. Osim toga- mjestimično postoje prilike i za manje nasade topola izvan šume na površinama, koje su slobodne. Mogućnosti podizanja drvoreda topola izvan šuma u NRH, ocjenjivane su vrlo oprezno, stvarno i u dogovoru sa svim interesentima. Uzeto je u obzir samo oko 80% vodotoka i to samo za drvorede s jedne strane. Kod cesta uzeto je u obzir samo 10% cesta I. kategorije, 30% cesta II. kategorije i seoskih puteva i to opet samo sa drvoredima s jedne strane. Detaljno su uzete u obzir pedološke prilike svakog pojedinog područja KNO-a ocijenjen njegov prosječni bonitet tala i prema tome računan prirast uzgoja topola. Konačnim obračunom i kraj realne ocjene sumarni račun je pokazao, da bi se uzgojem topola izvan šume u NRH moglo sigurno uzgajati oko 7,860.000 topolovih stabala,koja bi davala godišnji prirast oko 1 milijun 17.000 m3 |