DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 54     <-- 54 -->        PDF

skog zemljišta. Kod dvostrukog drvoreda prihodi su dvostruki, t. j . 40—60


m3 po 1 km.


Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH proučio je opširnijim


elaboratom uslove za mogućnost takvog uzgoja u NRH. Dobiveni rezultati


nakon konkretnog i opsežnog ispitivanja, pokazali su da bi uzgoj topola


izvan šumskih površina u drvoredima i na pašnjacima te potkućnicama,


obzirom na postojeće uslove» mogao dati veće prihode od samog uzgoja


topola na šumskim zemljištima. Uslovi za takav uzgoj u NRH jesu sli


jedeći:


Veliki dio NRH, t. j . 33% su nizine. One se prostiru na nekih 57 biv.


KNO-a (s ta n j e 1954) i to rajon Slavonije sa 17 KNO-a, rajon centralne


Hrvatske sa 34 KNO-a te pojedina područja 6 KNO-a na Jadranu: Met


ković, Imotski, Sinj, Zadar, Poreč i Buzet, u kojima imade za uzgoj topola


pogodnih polja ili površina. U tim pretežno nizinskim KNO, prosječno


imade 0,7 do 0,8 čistih nizina.


NRH razmjerno je bogata vodotocima. Na području njezinog nizinskog
dijela u 51 KNO Slavonije i centralne Hrvatske imade oko 8.500 km
većih i cea 7.800 manjih vodotoka i kanala svega oko 16.400 km. Prema
dosadanjim iskustvima i ispitivanjima čak i na područjima pretežno slabih
boniteta tala, neposredne obale uz vodotoke, obično su bogate vapnom i
vrlo dobra staništa za uzgoj topola. Drvoredi uz vodotoke redovno daju
vrlo jake priraste.


U nizinskom području NRH (57 KNO-a) imade puteva i cesta:


I. kategorija 810 km
II. „ 3.633 „
III. „ 2.548 „
IV. „ 3J687 „
Svega: 10.678 km


Nekategoriziranih puteva ocijenjeno je oko 56.000 km tako, da bi cijela
putna mreža iznosila u nizinskom dijelu oko 67.000 km.


U nizinskom dijelu NRH ima 248.853 ha pašnjaka, t. j . oko 8% površine.
Jedan dio tih pašnjaka, po prilici oko 30% mogao bi se zasaditi sa
rijetkom mrežom topola 20x20m, koja ne bi smetala rastu trave, a davala
bi na II. bonitetu oko 3 m3 godišnjeg prirasta na drvu.


U Slavoniji i centralnoj Hrvatskoj imade oko 468.000 potkućnica pa
računamo da bi svako domaćinstvo na potkućnici moglo zasaditi barem
jedno topolovo stablo. Osim toga- mjestimično postoje prilike i za manje
nasade topola izvan šume na površinama, koje su slobodne.


Mogućnosti podizanja drvoreda topola izvan šuma u NRH, ocjenjivane
su vrlo oprezno, stvarno i u dogovoru sa svim interesentima. Uzeto je u
obzir samo oko 80% vodotoka i to samo za drvorede s jedne strane. Kod
cesta uzeto je u obzir samo 10% cesta I. kategorije, 30% cesta II. kategorije
i seoskih puteva i to opet samo sa drvoredima s jedne strane. Detaljno
su uzete u obzir pedološke prilike svakog pojedinog područja KNO-a
ocijenjen njegov prosječni bonitet tala i prema tome računan prirast uzgoja
topola. Konačnim obračunom i kraj realne ocjene sumarni račun je pokazao,
da bi se uzgojem topola izvan šume u NRH moglo sigurno uzgajati
oko 7,860.000 topolovih stabala,koja bi davala godišnji prirast oko 1 milijun
17.000 m3