DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 59 <-- 59 --> PDF |
i francuskom jeziku u kome su prikazani geomorfološki, geološki, klimatološki, pedološki, vegetacijski, šumsko-gospodarski i poljoprivredni odnosi i donesena je kratka karakteristika najznačajnijih vegetacijskih jedinica. Taj će tumač biti izdan zajedno s kartama kao jedna cjelina. 2. Vegetacijska istraživanja. Dijelom već prije kartiranja, a dijelom uporedo s kartiranjem, izvršena su opsežna botanička istraživanja svih vegetacijskih jedinica u području. Na temelju preko 700 biljnosocioloških snimaka izrađene su za svaku vegetacijsku jedinicu definitivne tabele, utvrđene su njezine svojstvene vrste, izračunani stepeni stalnosti i pokrovna vrijednost. Za svaku zajednicu određen je zatim sistematski položaj, istražen njezin godišnji razvitak i proučene su životne prilike, a — u koliko se radilo o tipovima važnim u gospodarskom pogledu — provedena su na njima i ekonomska istraživanja. Kolika je mnogolikost ´vegetacije istraživanog područja pokazuje najbolje činjenica, da su opisane zajednice (asocijacije) svrstane u 45 sveza, 30. redova i 18 razreda. Mnogi od tih razreda nemaju međusobno uopće veze. Zbog preglednosti obuhvaćene su pojedine vegetacijske jedinice u zasebne cjeline, pa su dosad izrađene, a dijelom već i štampane ili pripravljene za štampu u prilogu navedene rasprave.* 3. Pedološka i mikrobiološka istraživanja. Uporedo s botaničkim istraživanjima vršena su opsežna pedološka istraživanja najznačajnijih vegetacijskih jedinica u području. Probe za pedološke analize (najčešće potpuni profili) uzimani su, kako sam spomenuo, na botanički jasno omeđenim plohama, tako da se rezultati mogu u znatnoj mjeri generalizirati. Pedološka istraživanja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin . Ona su pokazala znatne razlike između pojedinih zajednica i utvrdila su zakonitost u razvitku vegetacije i tla. U istraživanom području ističu se s jedne strane bazifilne i bazifilno-neutrofilne zajednice (na pr. Fagetur a croaticum, Brom eto-Plantagine tum, Cariceto-Centaureetum r u pes tri s i t. d.), a s druge strane ekstremno acidofilne zajednice (na pr. Blechno-Abietum, Piceetum montanum, Calluneto-Genistetum, Nardetum i t. d.). Prirodni razvitak vegetacije i tla u pojasu bukve i u pojasu klekovine polazi od bazifilnoneutrofilnih zajednica prema acidofilnim. Uporedo s pedološkim istraživanjima provedena su i orijentaciona mikrobiološka istraživanja nekih šumskih zajednica. U tu svrhu sabrana je mikroflora (gljive i bakterije) nekih najznačajnijih šumskih i livadnih zajednica Gorskog Kotara, ali gljive nisu iz tehničkih razloga obrađene, dok je o bakterijama objavila dvije manje rasprave ing. M. Lupret . Ova mikrobiološka istraživanja pokazala su također značajne razlike između pojedinih asocijacija. 4. Klimat ološka istraživanja. God. 1949. provedena su u planinskom području Risnjaka i Snježnika po prvi put klimatološka istraživanja. Prvi problem bio je utvrditi regionalne razlike u klimi nekih zajednica s obzirom na visinsku raščlanjenost vegetacije i visinske obrate, a drugi proučiti mikroklimatske odnose u različitim zajednicama unutar * Zoološka istraživanja, koja bi se neposredno, nadovezivala na vegetacijske jedinice, nisu nažalost dosad sustavno provedena, ali su već pojedinačna opažanja, naročito s obzirom na raširenje ptica (Rucner) , pokazala vrlo zanimljive veze između biljnih zajednica i životinjskih vrsta. |