DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 59     <-- 59 -->        PDF

i francuskom jeziku u kome su prikazani geomorfološki, geološki, klimatološki,
pedološki, vegetacijski, šumsko-gospodarski i poljoprivredni odnosi
i donesena je kratka karakteristika najznačajnijih vegetacijskih jedinica.
Taj će tumač biti izdan zajedno s kartama kao jedna cjelina.


2. Vegetacijska istraživanja. Dijelom već prije kartiranja,
a dijelom uporedo s kartiranjem, izvršena su opsežna botanička istraživanja
svih vegetacijskih jedinica u području. Na temelju preko 700
biljnosocioloških snimaka izrađene su za svaku vegetacijsku jedinicu definitivne
tabele, utvrđene su njezine svojstvene vrste, izračunani stepeni
stalnosti i pokrovna vrijednost. Za svaku zajednicu određen je zatim sistematski
položaj, istražen njezin godišnji razvitak i proučene su životne prilike,
a — u koliko se radilo o tipovima važnim u gospodarskom pogledu —
provedena su na njima i ekonomska istraživanja. Kolika je mnogolikost
´vegetacije
istraživanog područja pokazuje najbolje činjenica, da su opisane
zajednice (asocijacije) svrstane u 45 sveza, 30. redova i 18 razreda. Mnogi
od tih razreda nemaju međusobno uopće veze. Zbog preglednosti obuhvaćene
su pojedine vegetacijske jedinice u zasebne cjeline, pa su dosad izrađene,
a dijelom već i štampane ili pripravljene za štampu u prilogu navedene
rasprave.*


3. Pedološka i mikrobiološka istraživanja. Uporedo
s botaničkim istraživanjima vršena su opsežna pedološka istraživanja
najznačajnijih vegetacijskih jedinica u području. Probe za pedološke analize
(najčešće potpuni profili) uzimani su, kako sam spomenuo, na botanički
jasno omeđenim plohama, tako da se rezultati mogu u znatnoj mjeri generalizirati.
Pedološka istraživanja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin .
Ona su pokazala znatne razlike između pojedinih zajednica i utvrdila su
zakonitost u razvitku vegetacije i tla. U istraživanom području ističu se
s jedne strane bazifilne i bazifilno-neutrofilne zajednice (na pr. Fagetur a
croaticum, Brom eto-Plantagine tum, Cariceto-Centaureetum
r u pes tri s i t. d.), a s druge strane ekstremno acidofilne
zajednice (na pr. Blechno-Abietum, Piceetum montanum,
Calluneto-Genistetum, Nardetum i t. d.). Prirodni razvitak
vegetacije i tla u pojasu bukve i u pojasu klekovine polazi od bazifilnoneutrofilnih
zajednica prema acidofilnim.
Uporedo s pedološkim istraživanjima provedena su i orijentaciona
mikrobiološka istraživanja nekih šumskih zajednica. U tu svrhu sabrana
je mikroflora (gljive i bakterije) nekih najznačajnijih šumskih i livadnih
zajednica Gorskog Kotara, ali gljive nisu iz tehničkih razloga obrađene,
dok je o bakterijama objavila dvije manje rasprave ing. M. Lupret . Ova
mikrobiološka istraživanja pokazala su također značajne razlike između
pojedinih asocijacija.


4. Klimat ološka istraživanja. God. 1949. provedena su
u planinskom području Risnjaka i Snježnika po prvi put klimatološka istraživanja.
Prvi problem bio je utvrditi regionalne razlike u klimi nekih zajednica
s obzirom na visinsku raščlanjenost vegetacije i visinske obrate,
a drugi proučiti mikroklimatske odnose u različitim zajednicama unutar
* Zoološka istraživanja, koja bi se neposredno, nadovezivala na vegetacijske
jedinice, nisu nažalost dosad sustavno provedena, ali su već pojedinačna opažanja,
naročito s obzirom na raširenje ptica (Rucner) , pokazala vrlo zanimljive veze između
biljnih zajednica i životinjskih vrsta.