DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
đena zavisnost o klimi, reljefu i sastavu tla. Napose iscrpljivo proučene su šume, livade, kamenjare i planinske rudine, a posebno je obrađen fenonem vegetacije ponikava; b) u klimatološkom pogledu, utvrđena je zavisnost vegetacije o regionalnoj klimi i o mikroklimi, istraživana je klima krških polja, mrazišta i ponikava, koje se odlikuju naročitom vegetacijom. Unutar iste ponikve utvrđene su znatne razlike u klimatskim prilikama u različitim biljnim zajednicama; c) u pedološkom pogledu istraženi su edafski odnosi najvećeg broja biljnih zajednica, opisani su tipovi i vrste tala na kojima se razvijaju, a istražena su njihova mehanička, fizikalna i kemijska svojstva. Najzad utvrđena je zavisnost klimatskih, pedoloških i vegetacijskih odnosa. 2. Kartografskim radovima stvoreni su najpouzdanij i temelj i s jedne strane za sva daljnja botanička, pedološka, zoološka, klimatska, geografska i slična istraživanja, a s druge strane za neposredno i perspektivno planiranje svih šumsko-uzgojnih i meliorativnih zahvata. 3. Rezultati važni za šumarsku znanost i šumsku privredu kontinentalnog dijela Krša: a) utvrđene su razlike u visinskom i debljinskom prirašćivanju bukve i jele u pojedinim šumskim zajednicama risnjačkog masiva; b) utvrđene su bitne razlike u toku debljinskog prirasta jele u dvjema zajednicama jelovih šuma u Gorskom Kotaru; c) na temelju dobivenih rezultata ima se primijeniti novi način šumskog gospodarenja u ovim različitim zajednicama jelove šume; d) upoznavanjem sastava i strukture pojedinih šumskih zajednica pridonesen je znatan prilog poznavanju prebornih šuma; c) utvrđene su razlike u tehničkim svojstvima drva jele i smreke u nekim šumskim zajednicama Gorskog Kotara. 4. Rezultati važni za melioraciju degradiranih površina primorskog Krša: a) na temelju vegetacijskih istraživanja i vegetacijske karte dobiven je pregled degradiranih šikara i kamenjara, utvrđeni su njihovi međusobni odnosi i prikazan prirodni razvitak vegetacije nakon eliminiranja utjecaja paše i sječe; b) na temelju karte biljnih zajednica izvršena je klasifikacija degradiranih površina prema stepenu degradacije; c) na temelju dobivenih podataka mogu se izabrati i rasporediti domaće vrste drveća i grmlja podesne za šumsku melioraciju i odabrati sadnju ili sjetvu kod pošumljivanja; d) na temelju rasporeda vegetacijskih jedinica i stečenih iskustava može se s uspjehom unositi strane vrste na staništima, koja im najviše odgovaraju. 5. Rezultati važni neposredno za poljoprivredu: a) na kartama prikazano je raširenje najznačajnijih livada, kamenjara i vriština i time su utvrđene zakonitosti u njihovu raširenju, a dobivena je mogućnost, da se izračunaju površine, koje zapremaju; b) po prvi put istražen je kod nas, na jasno omeđenim livadnim zajednicama prinos zelene krme i suhog sijena po ha, proučen je njegov sastav 418 |