DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 80     <-- 80 -->        PDF

DESET GODINA POŠUMLJAVANJA I MELIORACIJA
U NR HRVATSKOJ


Dr. Zlatko Vajda (Zagreb)


P
P
rije nego iznesemo podatke o radu na pošumljavanju na području NR
Hrvatske prošlih deset godina, prikazat ćemo ukratko što je na tom
području učinjeno ranijih decenija, počev od polovice prošlog stoljeća.
Nemamo o tom podataka za čitavo područje NR Hrvatske, već samo za
oblasti krša, ali držimo da će za naše zaključke biti i to dovoljno, jer se
pretežni dio pošumljavanja vršio a i danas se vrši u toj oblasti.
Za pošumljavanje golih površina, osobito krša, treba uložiti mnogo
rada i kapitala, koji donosi koristi tek u daljoj budućnosti. Stoga je razumljivo,
da tuđinska kapitalistička vlast, koja je svu svoju djelatnost koncentrirala
na iskorištavanje vrijednih slavonskih hrastovih šuma, nije forsirala
radove na pošumljavanju, niti je za njih davala dovoljno materijalnih
sredstava. Prve veće radove na pošumljavanju krša izvela je Krajiška
uprava god. 1865 u predjelu Grabovlje kod Jablanca, te u predjelu Vrški
(Sv. Jakov — Krmpote). God. 1878. osnovano je u Senju nadzorništvo za
pošumljavanje primorskog krša Vojne Krajine. Ovo je nadzorništvo do
god. 1895., t. j . u roku od 17 god., pošumilo i osnovalo svega 8493 ha branjevina,
što znači prosječno godišnje oko 500 ha. Daljih 20 godina, t. j .
do početka Prvog svjetskog rata ta je površina povećana tek za 154 ha, ili
prosječno godišnje za 7,7 ha. U Dalmaciji je u to doba na pošumljavanju
krša još manje učinjeno. Tek od 1904 do 1914 počelo se i tu, u nekim predjelima,
sa intenzivnijim pošumljavanjem, ali su postignuti razmjerno slabi
rezultati. Tu je ostalo malo pošumljenih površina, jer su mnoge kulture
stradale od požara ili su za vrijeme prošlog rata uništene. U staroj je Jugoslaviji
rad na pošumljavanju, na području današnje NRH, bio nešto pojačan,
pa je tokom 20 godina uspjelo pošumiti oko 7.000 ha, ili godišnje oko
350 ha (15).


Iz svega rečenog možemo zaključiti, da se u roku od 80 god. 1865—1945
pošumilo oko 16.000 ha krške površine bivše Hrvatske i Dalmacije, što
iznosi prosječno oko 200 ha godišnje.


Nakon Oslobođenja uzeo je pošumljavanje golih površina u ruke sam
narod. On je taj problem ozbiljno shvatio, pa je po narodnoj vlasti zasnovan
opsežni plan pošumljavanja na širokoj osnovi. Danas je već prošlo
10 godina otkako, se taj plan počeo provoditi u život. Rezultati tog rada u
području krša za vrijeme prvih 5 godina, kao i kritika tog rada, opširno
su prikazani u članku A. Horvata »Osvrt na rezultate pošumljavanja u
krškom području NR Hrvatske u periodu izvršenja petogodišnjeg plana
(š. L. br. 2 i 3 1954 — str. 51—60), pa ga mi ne ćemo opetovati.


širi plan rada na pošumljavanju obuhvaća pošumljavanje redovnih
sječina, starih sječina, paljevina, čistina i goleti na čitavom području NR
Hrvatske. Uz taj rad treba da spomenemo i melioracije šikara i devastiranih
šuma, te rad na proizvodnji biljaka u šumskim rasadnicima, koji čini
sastavni dio rada na pošumljavanju.


Prema podacima dobivenim od Uprave za šumarstvo u državnom sekretarijatu
za narodnu privredu, na području NR Hrvatske je za vrijeme ođ
god. 1945—1954 pošumljeno golih površina i starih sječina, te meliorirano