DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 92     <-- 92 -->        PDF

masovnog sušenja jasena. Međutim, obzirom na spomenutu pojavu, pitanje
suzbijanja jasenove pipe dobilo je još više na važnosti.


Daljnji problem u zaštiti jasena predstavljaju veliki i mali j as en o v
potkorn j ak (Hylesinus crenatus i H. fraxini). Nema sumnje da po>tkornjaci
doprinose sušenju jasena iako njihov udio u procesu masovnog
sušenja za sada još nije dovoljno jasan. Naime, na većini sušaca ili polusušaca
u navedenim šumama, gdje je konstatirano masovno sušenje, nisu
pronađene grizotine potkornjaka u znatnijoj množini. S druge strane pojedinačni
šušci u šumama, gdje nema masovnog sušenja jasena, redovno su
žestoko napadnuti potkornjacima. Ova pojava iznenađuje, jer bi se moglo


SI. 5. Sušenje jasena. Rastovica, šumarija
Županja.
vfttätfcMu»— . , Masseneingehen der Esche.


očekivati upravo obrnuto. Pojava mnogobrojnih jasenovih polusušaca može
u povoljnim klimatskim uslovima pogodovati masovnom razmnoženju potkornjaka.
Zbog toga se problem suzbijanja potkornjaka na jasenu ne
smije ispustiti iz vida.


Već je ranije spomenuta prva pojava dudovc a u šumama. Karakteristično
je da je tom prigodom dudo vac opažen gotovo isključivo na
jasenima, a samo pojedinačno na brijestu i divljoj kruški. Ako se dudovac
uistinu naseli u naše nizinske šume, onda će jasen koji do nedavna gotovo
da i nije bio znatnije parazitiran, imati dva potencijalna štetnika (dudovac
i jas. pipa), koji će, potpomognuti potRornjacima, sigurno načiniti velike
štete.


Bukva


Bukva spada među vrste drveća, koje imaju relativno malen broj parazita,
koji bi ju biološki ugrožavali. Doista, kod nas nisu poznate znatnije
štete u šumama bukve, koje bi bile uzrokovane štetnicima ili bolestima.
Prema tome u zaštiti bukve odnosno šuma bukve od insekata ili gljiva