DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Moljac jelinih iglica nije do sada bio evidentiran kao štetnik naših
šuma. Njegovu biologiju poznajemo zbog toga samo iz literature, a i ta
0 njemu ne navodi mnogo. Osim toga vrlo1 je vjerojatno da se u našim
klimatskim prilikama razvoj Argyresthiae nešto razlikuje od onoga, koji
je opisan u literaturi. Zbog toga ćemo najprije morati istraživanjima steći
vlastita iskustva o biologiji ovog štetnika, pa tek tada preporučiti najefikasnije
mjere suzbijanja. Sudeći po dosadašnjem opsegu zaraze i nastalim
štetama, moljca jelinih iglica treba smatrati vrlo ozbiljnim štetnikom pa
su zbog toga spomenuta istraživanja hitnog karaktera. Ona su uostalom
već u toku.


Treba također upozoriti na jednog štetnika, koji doduše za sada
u Hrvatskoj još nije kontastiran, ali u srednj eevrop´skim zemljama čini
znatne štete na mladim jelama, a koji je nedavno zapažen već i u Sloveniji.
To je uš jelinih izbo jak a (Dreyfusia Nüs slini). Uš
napada najradije deblo i mlade izbojke 10—20-godišnjih jela, koje se u slučaju
jakog napada suše. U srednjeevropskim zemljama se čak smatra da
je pomlađivanje jele vrlo ozbiljno ugroženo zbog zaraze ovog štetnika.
Treba poduzeti odgovarajuće karantinske mjere da se spriječi unošenje
ove uši u Hrvatsku.


Smrča


Šume smrče nalaze se kod nas uglavnom u Gorskom Kotaru i Velebitu.
1 za ove šume može se reći da su povoljnog zdravstvenog stanja, naročito
u Gorskom Kotaru, osim meni jednog poznatog slučaja masovnog sušenja


SI. 8. Orkanom poharana sastojina
smreke, Lomska đuliba, šumarija
Krasno. Snimljeno 1955. g. t. j .
oko 18 god. nakon nastanka štete.
Windbruch im Fiehstenbestanđ.
(Aufgenommen 18 Jahre nach
der Verheerung).


Lomskoj Dulibi postoji upravo katastrofalno sušenje smrče zbog napadaja
potkornjaka. Uslove za masovni razve-j potkom jaka stvorili su požari
i orkani, koji su se tu desili unatrag petnaestak godina. Stalnim vađenjem
sušaca, sve nova i nova stabla dospijevaju u izloženi položaj pa oluja i sniiag
skoro svake godine izvaljuju stotine pa i hiljade novih stabala. Zbog doskorašnjeg
nedostatka izvozne ceste prelomljeni i izvaljeni materijal ostajao
je u šumi pa su tako stvoreni vrlo povoljni uslovi za masovni razvoj potkornjaka
odnosno za podržavanje zaraze. U Lomskoj Dulibi su glavni štetnici
Ips typographus i Pityogenes chalcographus. Osim njih česti su također
smreke u Velebitu. To je područje Lomske Dulibe (šumarija Krasno). U