DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Moljac jelinih iglica nije do sada bio evidentiran kao štetnik naših šuma. Njegovu biologiju poznajemo zbog toga samo iz literature, a i ta 0 njemu ne navodi mnogo. Osim toga vrlo1 je vjerojatno da se u našim klimatskim prilikama razvoj Argyresthiae nešto razlikuje od onoga, koji je opisan u literaturi. Zbog toga ćemo najprije morati istraživanjima steći vlastita iskustva o biologiji ovog štetnika, pa tek tada preporučiti najefikasnije mjere suzbijanja. Sudeći po dosadašnjem opsegu zaraze i nastalim štetama, moljca jelinih iglica treba smatrati vrlo ozbiljnim štetnikom pa su zbog toga spomenuta istraživanja hitnog karaktera. Ona su uostalom već u toku. Treba također upozoriti na jednog štetnika, koji doduše za sada u Hrvatskoj još nije kontastiran, ali u srednj eevrop´skim zemljama čini znatne štete na mladim jelama, a koji je nedavno zapažen već i u Sloveniji. To je uš jelinih izbo jak a (Dreyfusia Nüs slini). Uš napada najradije deblo i mlade izbojke 10—20-godišnjih jela, koje se u slučaju jakog napada suše. U srednjeevropskim zemljama se čak smatra da je pomlađivanje jele vrlo ozbiljno ugroženo zbog zaraze ovog štetnika. Treba poduzeti odgovarajuće karantinske mjere da se spriječi unošenje ove uši u Hrvatsku. Smrča Šume smrče nalaze se kod nas uglavnom u Gorskom Kotaru i Velebitu. 1 za ove šume može se reći da su povoljnog zdravstvenog stanja, naročito u Gorskom Kotaru, osim meni jednog poznatog slučaja masovnog sušenja SI. 8. Orkanom poharana sastojina smreke, Lomska đuliba, šumarija Krasno. Snimljeno 1955. g. t. j . oko 18 god. nakon nastanka štete. Windbruch im Fiehstenbestanđ. (Aufgenommen 18 Jahre nach der Verheerung). Lomskoj Dulibi postoji upravo katastrofalno sušenje smrče zbog napadaja potkornjaka. Uslove za masovni razve-j potkom jaka stvorili su požari i orkani, koji su se tu desili unatrag petnaestak godina. Stalnim vađenjem sušaca, sve nova i nova stabla dospijevaju u izloženi položaj pa oluja i sniiag skoro svake godine izvaljuju stotine pa i hiljade novih stabala. Zbog doskorašnjeg nedostatka izvozne ceste prelomljeni i izvaljeni materijal ostajao je u šumi pa su tako stvoreni vrlo povoljni uslovi za masovni razvoj potkornjaka odnosno za podržavanje zaraze. U Lomskoj Dulibi su glavni štetnici Ips typographus i Pityogenes chalcographus. Osim njih česti su također smreke u Velebitu. To je područje Lomske Dulibe (šumarija Krasno). U |